Predložak:Hrvatski povijesni članak tjedna: razlika između inačica

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 4. srpanj 2023. u 09:37

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 |04=
 |05=
-|06=
+|06='''Hrvatsko-srpska koalicija''' je bio vodeći politički savez u [[Trojednica|Hrvatskoj]] od 1906. do 1918., nastao kao rezultat politike započete [[riječka rezolucija|Riječkom]] i [[zadarska rezolucija|Zadarskom rezolucijom]] (1905). U njoj su djelovale: [[Hrvatska pučka napredna stranka]], [[Hrvatska stranka prava]] i [[Srpska samostalna stranka]]. Nakon njezina osnutka pridružio joj se i Samostalni klub, koji su čini izvanstranački političari oko Supilove [[politika novog kursa|politike novoga kursa]] ([[Frano Supilo|F. Supilo]], [[Franko Potočnjak|F. Potočnjak]], grof M. Kulmer, V. Nikolić, [[Milan Rojc|M. Rojc]], A. Badaj, [[Teodor Pejačević|grof Pejačević]] i dr.).[[Hrvatsko-srpska koalicija|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|07=
+|07='''Hrvatsko-ugarska nagodba''' je sporazum izaslanstva [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[Ugarski sabor|Ugarskog sabora]], sklopljen [[1868.]] godine, kojim je uređen položaj [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]] i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html Ustav Republike Hrvatske]</ref> unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i [[Hrvatski sabor]] donijeli odgovarajuće zakone.<ref name="Pravni leksikon">''[[Pravni leksikon]]'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.</ref> Sadržavala je 68 paragrafa i predstavljala temeljni zakon hrvatsko-ugarskih državnih i političkih odnosa u Monarhiji. Njime se iskazivala nerazdruživost [[translajtanija|zemalja krune sv. Stjepana]].<ref name="Proleksis">''[[Opća i nacionalna enciklopedija]]'': [http://proleksis.lzmk.hr/27232/ Hrvatsko-ugarska nagodba]</ref>[[Hrvatsko-ugarska nagodba|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|08=
+|08='''"Riječka krpica"''', u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]] godine. Time je [[Rijeka]] sa svojim kotarom proglašena zasebnim državnopravnim tijelom, te faktično prepuštena [[Ugarska|Ugarskoj]].[[Riječka krpica | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|09=
+|09='''Austrijsko Primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Österreichisches Küstenland'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Litorale Austriaco'', [[slovenski jezik|slo]]. ''Avstrijsko primorje'') ili '''Küstenland''' (''Litorale'', ''Primorska''), [[krunska zemlja]] (''Kronland'') unutar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] (kasnije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) od 1813. to 1918.Austrijsko Primorje je uključivalo '''[[Slobodni carski grad]] [[Trst]]''' i njegova predgrađa, '''[[Markgrofovija Istra (1849.-1918.)|Markgrofoviju Istru]]''' i '''[[Goriška|Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku]]''', od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom [[guverner]]u u Trstu, glavnom gradu Primorja. [[Austrijsko primorje| Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|10=
+|10='''Londonski ugovor''' iz 1915. godine bio je tajni sporazum između zemalja Antante (Velike Britanije, Francuske i Rusije) i Italije, potpisan 26. travnja 1915., kojim su zemlje Antante privoljele Italiju na izdaju saveza Središnjih sila, obećavajući im teritorije njenih dojučerašnjih saveznika. Prema tom ugovoru, Hrvatska bi bila svedena na dio oko Zagreba, Liku i primorje od Rijeke do sjeverne granice Dalmacije: preostali dijelovi Hrvatske bili bi podijeljeni između Italije i Srbije. Za taj dio Hrvatske koji ne bi bio pripojen Italiji i Srbiji, tek je trebalo odlučiti hoće li pripasti Mađarskoj, ili će ostati u Austrijsko - Mađarskoj zajedničkoj državi. [[Londonski ugovor | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|11=
+|11='''Operativna zona Jadransko primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Operationszone Adriatisches Küstenland'' ('''''OZAK''''') ili kolokvijalno ''Operationszone Adria'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Zona d'operazioni del Litorale adriatico'', [[slovenski jezik|slov]]. ''Operacijska cona Jadransko primorje''), kao ''de facto'' upravna jedinica [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] na [[Jadransko more|sjevernojadranskoj]] obali stvoren 1. listopada 1943. godine<ref name="Bućin"/> tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] sve do [[operacija Osovina|njemačke invazije]] na nju. [[Operativna zona Jadransko primorje | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|12=
+|12='''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/>  i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. [[Kordunaška buna | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|13=
+|13='''"Bijela knjiga Stipe Šuvara"''' kolokvijalni je naziv za dokument je koji je načinio Centar za informiranje i [[propaganda|propagandu]] [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[SKH|Saveza komunista Hrvatske]] pod vodstvom [[Stipe Šuvar]]a i zaključen je [[21. ožujka]] [[1984.]] godine. Originalan naziv dokumenta je “''O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke''”. Naziv “Bijela knjiga” dobio je, prema Šuvarovim izjavama, po koricama koje su bile [[bijela boja|bijele boje]]. [[Bijela knjiga Stipe Šuvara| Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|14=
+|14='''Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku''' je [[emigracija]] [[Hrvati|hrvatskog]] stanovništva s [[Istra|Istre]] i susjednih krajeva ([[Trst]], [[Julijska krajina]]) koji su bili prisiljeni napustiti te krajeve i izbjeći u Hrvatsku koja je onda bila u Kraljevini SHS ili drugamo u inozemstvo.Dolaskom talijanske vlasti, [[talijanizacija]] je postala još agresivnija. Dolaskom talijanskih vlasti u Julijsku krajinu i Istru označio je zauzimanje javnih ureda i ustanova. Školovani su slavenski ljudi napustili te krajeve, a ostali su od uglavnom slovenski
+i hrvatski svećenici i učitelji.[[Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918.-1943.|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |15=[[Datoteka:Lipofsky-JDražen Petrović.jpg|150px|lijevo]] '''Dražen Petrović''' ([[Šibenik]], [[22. listopada]] [[1964.]] – [[Denkendorf, Bavarska|Denkendorf]] ([[Bavarska]]), [[7. lipnja]] [[1993.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarkaš]]. Bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među [[50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi]]. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u [[NBA]].  [[Dražen Petrović|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |16=
@@ Redak 27: / Redak 28: @@
 |25=
 |26=
-|27=
+|27='''Ilirski pokret''' naziv je za politički pokret koji su, u ozračju [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] razvio najprije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. Pokret je trajao od [[1830.]] do [[1843.]]. Ilirski pokret nastao je pod utjecajem djela [[slovačka|slovačkoga]] preporoditelja [[Jan Kollár|Jana Kollára]] o [[Slaveni|slavenskom]] jedinstvu ([[panslavizam]]). Sam pojam „ilirski“ preuzet je iz [[humanizam|humanističke]] [[historiografija|historiografije]], a trebao je dokazati da su Slaveni autohton narod na tom prostoru.[[Ilirski pokret|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |28='''Krbavska bitka''' (nazvana i '''Bitka Hrvata'''){{fusg|1}} ([[9. rujna]] [[1493.]] godine) dogodila se je na [[Krbavsko polje (Lika)|Krbavskom polju]] u [[Lika|Lici]] ('''Krbavi'''), u kojoj je bosanski sandžak-beg [[Hadum Jakub-paša]] porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom [[ban]]a [[Emerik Derenčin|Emerika Derenčina]]. Po mnogim autorima se ova bitka smatra početkom [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Stogodišnjeg rata]] Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.[[Krbavska bitka|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |29= '''Opsada Knina''' bila je opsada [[Kninska tvrđava|Kninske tvrđave]] godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada [[Knin|Knina]] i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[[Opsada Knina|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]