Razlika između inačica stranice »Arnold Henry Guyot«
m (bnz) |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{ | {{Infookvir znanstvenik | ||
| ime = {{PAGENAME}} | | ime = {{PAGENAME}} | ||
| slika = Arnold Henry Guyot.jpg | | slika = Arnold Henry Guyot.jpg | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
| državljanstvo = [[SAD|američko]] | | državljanstvo = [[SAD|američko]] | ||
| narodnost = [[Švicarska|Švicarac]] | | narodnost = [[Švicarska|Švicarac]] | ||
| polje = [[geologija]]<br/>[[ | | polje = [[geologija]]<br/>[[zemljopis]] | ||
}} | }} | ||
[[Datoteka:Arnold Guyot03.jpg|mini|<center>Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i [[Frederick Augustus Porter Barnard]]]] | [[Datoteka:Arnold Guyot03.jpg|mini|<center>Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i [[Frederick Augustus Porter Barnard]]]] | ||
'''Arnold Henry Guyot''' ([[Boudevilliers]] blizu [[Neuchâtel]]a, [[Švicarska]], [[28. rujna]] [[1807.]] – [[8. veljače]] [[1884.]]), [[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[geolog]] i [[ | '''Arnold Henry Guyot''' ([[Boudevilliers]] blizu [[Neuchâtel]]a, [[Švicarska]], [[28. rujna]] [[1807.]] – [[8. veljače]] [[1884.]]), [[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[geolog]] i [[zemljopisac]]. | ||
Studirao je na fakultetu u [[Neuchâtel]]u, te u [[Berlin]]u ([[Njemačka]]) gdje je upoznao [[Louis Agassiz|Louisa Agassiza]] s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor [[povijest]]i i [[fizička geografija| | Studirao je na fakultetu u [[Neuchâtel]]u, te u [[Berlin]]u ([[Njemačka]]) gdje je upoznao [[Louis Agassiz|Louisa Agassiza]] s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor [[povijest]]i i [[fizička geografija|fizičkog zemljopisac]] od [[1839.]] do [[1848.]] godine kada se na Agassizov nagovor odselio u [[Cambridge, Massachusetts]], [[SAD]]. Nekoliko godina bio je predavač na [[Massachusetts State Board of Education]], a od [[1854.]] pa sve do smrti bio je profesor [[geologija|geologije]] i [[fizička geografija|fizičkog zemljopisac]] na [[Sveučilište u Princetonu|Princetonu]]. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall. | ||
Postigao je visoke rezultate kao geolog i [[meteorologija|meteorolog]]. Godine [[1838.]] odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o [[ledenjak|ledenjacima]], te je bio prvi koji je u članku poslanom [[Geološko društvo Francuske|Geološkom društvu Francuske]] objavio određena važna promatranja povezana s [[glacijalno gibanje|glacijalnim gibanjem]] i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao [[Horace-Bénédict de Saussure|de Saussure]]. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama. | Postigao je visoke rezultate kao geolog i [[meteorologija|meteorolog]]. Godine [[1838.]] odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o [[ledenjak|ledenjacima]], te je bio prvi koji je u članku poslanom [[Geološko društvo Francuske|Geološkom društvu Francuske]] objavio određena važna promatranja povezana s [[glacijalno gibanje|glacijalnim gibanjem]] i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao [[Horace-Bénédict de Saussure|de Saussure]]. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama. | ||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
* ''Johnson’s Universal Cyclopaedia'' ([[1872.]]) - [[Frederick Augustus Porter Barnard]], Arnold Henry Guyot | * ''Johnson’s Universal Cyclopaedia'' ([[1872.]]) - [[Frederick Augustus Porter Barnard]], Arnold Henry Guyot | ||
Njegovim imenom je nazvano nekoliko | Njegovim imenom je nazvano nekoliko zemljopisnih obilježja među kojima su [[ledenjak Guyot]] na [[Aljaska|Aljaski]], [[Mount Guyot (Sjeverna Karolina)|Mount Guyot]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], te još jedan [[Mount Guyot (New Hampshire)|Mount Guyot]] u [[New Hampshire]]u. | ||
==Više informacija== | ==Više informacija== | ||
| Redak 44: | Redak 44: | ||
[[Kategorija:Američki geolozi]] | [[Kategorija:Američki geolozi]] | ||
[[Kategorija:Švicarski znanstvenici]] | [[Kategorija:Švicarski znanstvenici]] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Zemljopisci]] | ||
[[Kategorija:Geolozi]] | [[Kategorija:Geolozi]] | ||
Trenutačna izmjena od 23:45, 16. kolovoza 2024.
| Arnold Henry Guyot | |
 Arnold Henry Guyot | |
| Rođenje | 28. rujna 1807. Boudevilliers, Švicarska |
|---|---|
| Smrt | 8. veljače 1884. |
| Državljanstvo | američko |
| Narodnost | Švicarac |
| Polje | geologija zemljopis |
Arnold Henry Guyot (Boudevilliers blizu Neuchâtela, Švicarska, 28. rujna 1807. – 8. veljače 1884.), švicarsko-američki geolog i zemljopisac.
Studirao je na fakultetu u Neuchâtelu, te u Berlinu (Njemačka) gdje je upoznao Louisa Agassiza s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor povijesti i fizičkog zemljopisac od 1839. do 1848. godine kada se na Agassizov nagovor odselio u Cambridge, Massachusetts, SAD. Nekoliko godina bio je predavač na Massachusetts State Board of Education, a od 1854. pa sve do smrti bio je profesor geologije i fizičkog zemljopisac na Princetonu. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall.
Postigao je visoke rezultate kao geolog i meteorolog. Godine 1838. odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o ledenjacima, te je bio prvi koji je u članku poslanom Geološkom društvu Francuske objavio određena važna promatranja povezana s glacijalnim gibanjem i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao de Saussure. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama.
Opsežna meteorološka promatranja koja je provodio u Americi dovela su do osnivanja Ureda za vrijeme SAD-a (engl. United States Weather Bureau), dok su njegove Meteorološke i fizičke tablice (1852., obnovljeno izdanje 1884.) dugo vremena bile standard. Njegove vrhunske zbirke tekstova i zidne karte bile su važna pomagala u širenju i popularizaciji geoloških istraživanja u Americi. Uz knjige s tekstovima, glavne su mu publikacije bile:
- Earth and Man, Lectures on Comparative Physical Geography in its Relation to the History of Mankind (preveo profesor CC Felton, 1849.)
- A Memoir of Louis Agassiz (1883.)
- Creation, or the Biblical Cosmogony in the Light of Modern Science (1884.).
- Johnson’s Universal Cyclopaedia (1872.) - Frederick Augustus Porter Barnard, Arnold Henry Guyot
Njegovim imenom je nazvano nekoliko zemljopisnih obilježja među kojima su ledenjak Guyot na Aljaski, Mount Guyot u Sjevernoj Karolini, te još jedan Mount Guyot u New Hampshireu.
Više informacija
- Guyot, podvodne planine zaravnjenog vrha
- Mount Guyot
Referencije
- Memoir Jamesa Dwighta Dane u Biographical Memoirs of the National Academy of Science, vol. ii. (Washington, 1886).
Vanjske poveznice
- Tables, Meteorological and Physical Prepared for the Smithsonian Institution (1858.)
- Tables, Meteorological and Physical Prepared for the Smithsonian Institution (1884.)
- Directions for meteorological observations, and the registry of periodical phenomena (1860.)
- Physical Geography (1873.)
- The earth and man: lectures on comparative physical geography, in its relation to the history of mankind (1860).