Razlika između inačica stranice »Lorenzov atraktor«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 78: Redak 78:
* {{cite journal | author=Frøyland, J., Alfsen, K. H. | title=Lyapunov-exponent spectra for the Lorenz model | journal=Phys. Rev. A | year=1984 | volume=29| pages=2928–2931}}
* {{cite journal | author=Frøyland, J., Alfsen, K. H. | title=Lyapunov-exponent spectra for the Lorenz model | journal=Phys. Rev. A | year=1984 | volume=29| pages=2928–2931}}
* {{cite journal | author=Tucker, W. | title=A Rigorous ODE Solver and Smale's 14th Problem | journal=Found. Comp. Math. | year=2002 | volume=2 | pages=53-117}}
* {{cite journal | author=Tucker, W. | title=A Rigorous ODE Solver and Smale's 14th Problem | journal=Found. Comp. Math. | year=2002 | volume=2 | pages=53-117}}
* {{cite book | author=Strogatz, Steven H. | title=Nonlinear Systems and Chaos | publisher=Perseus publishing | year=1994 |id= }}
* {{Citiranje knjige | author=Strogatz, Steven H. | title=Nonlinear Systems and Chaos | publisher=Perseus publishing | year=1994 |id= }}
* Jonas Bergman, ''Knots in the Lorentz system'', Undergraduate thesis, Uppsala University 2004.
* Jonas Bergman, ''Knots in the Lorentz system'', Undergraduate thesis, Uppsala University 2004.
* {{cite journal
* {{cite journal

Trenutačna izmjena od 06:20, 17. studenoga 2021.

Prikaz trajektorije Lorenzovog sustava za vrijednosti ρ=28, σ = 10, β = 8/3
LorenzAttractor.png
Trajektorija Lorenzovih jednadžbi, renderirana kao metalna žica kako bi se naznačio smjer i trodimenzionalna struktura

Lorenzov atraktor je kaotično preslikavanje, istaknuto po svom leptirolikom obliku. Preslikavanje pokazuje kako stanje dinamičkog sustava (tri varijable trodimenzionalnog sustava) vremenski evolvira u složenom, neponavljajućem uzorku, često opisanom kao lijepim[nedostaje izvor].

Sam atraktor, kao i jednadžbe iz kojih je izveden, je izmislio Edward Lorenz 1963., koji ih je izveo iz pojednostavljenih jednadžbi konvekcijskih uvrtanja koji izniču iz jednadžbi Zemljine atmosfere.

Sa tehničkog gledišta, sustav je nelinearan, trodimenzionalan i deterministički. 2001. je Warwick Tucker dokazao da za određene parametre sustav ispoljava kaotično ponašanje i pokazuje ono što je danas nazvano čudnim atraktorom. Čudni atraktor je u ovom slučaju fraktal Hausdorffove dimenzije između 2 i 3. Grassberger (1983.) je procjenio njegovu Hausdorffovu dimenziju na 2.06 ± 0.01 i korelacijsku dimenziju na 2.05 ± 0.01.

Sistem izniče u laserima, dinamima i specifičnim vodenicama [1].

Jednadžbe koje upravljaju Lorenzovim atraktorom su:

[math]\displaystyle{ \frac{dx}{dt} = \sigma (y - x) }[/math]
[math]\displaystyle{ \frac{dy}{dt} = x (\rho - z) - y }[/math]
[math]\displaystyle{ \frac{dz}{dt} = xy - \beta z }[/math]

gdje se [math]\displaystyle{ \sigma }[/math] zove Prandtlovim brojem i [math]\displaystyle{ \rho }[/math] Rayleighjevim brojem. Svi su [math]\displaystyle{ \sigma }[/math], [math]\displaystyle{ \rho }[/math], [math]\displaystyle{ \beta }[/math] > 0, ali je obično [math]\displaystyle{ \sigma }[/math] = 10, [math]\displaystyle{ \beta }[/math] = 8/3 i [math]\displaystyle{ \rho }[/math] varira. Sustav ispoljava kaotično ponašanje za [math]\displaystyle{ \rho }[/math] = 28 i prikazuje čvoraste periodičke orbite za druge vrijednosti od [math]\displaystyle{ \rho }[/math]. Primjerice, uz [math]\displaystyle{ \rho = 99.96 }[/math] postaje T(3,2) torusni čvor.

Učinak leptira u Lorenzovom atraktoru

Učinak leptira
Vrijeme t=1 (povećano) Vrijeme t=2 (povećano) Vrijeme t=3 (povećano)
Lorenz caos1-175.png Lorenz caos2-175.png Lorenz caos3-175.png
Ovi oblici - načinjeni uz ρ=28, σ = 10 i β = 8/3 - pokazuju tri vremenska segmenta 3-D evolucije dvaju trajektorija (jedne plavo, druge žuto obojeane) u Lorenzovom atraktoru počinjući od inicijalnih točaka koje se razlikuju svega za 10-5 u x koordinati. U početku se dvije trajektorije podudaraju (vidi se samo žuta, jer je iscrtana preko plave) ali, nakon nekog vremena, očito divergiraju.
Java animacija Lorenzovog atraktora pokazuje kontinuiranu evoluciju.

Rabeći različite vrijednosti za Rayleighjev broj

Lorenzov atraktor za različite vrijednosti ρ
Lorenz Ro14 20 41 20-200px.png Lorenz Ro13-200px.png
ρ=14, σ=10, β=8/3 (povećano) ρ=13, σ=10, β=8/3 (povećano)
Lorenz Ro15-200px.png Lorenz Ro28-200px.png
ρ=15, σ=10, β=8/3 (povećano) ρ=28, σ=10, β=8/3 (povećano)
Za male vrijednosti ρ, sustav je stabilan i evolvira u jednu od dvije fiksne točke atraktora. Kada je ρ veći od 24.74, fiksne točke postaju repulzori koji odbijaju trajektorije na vrlo složen način, evolvirajući bez presijecanja same sebe.
Java animacija koja prikazuje evoluciju za različite vrijednosti ρ

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice