Razlika između inačica stranice »Informatika«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Uklopi iz|Informatika - Pojam, Predmet i Cilj}} | |||
'''Informatika''' je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i [[obrada podataka|obradu podataka]]. Informatika se može definirati i na [[Informatika - Pojam, Predmet i Cilj|druge načine]]. | '''Informatika''' je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i [[obrada podataka|obradu podataka]]. Informatika se može definirati i na [[Informatika - Pojam, Predmet i Cilj|druge načine]]. | ||
Trenutačna izmjena od 10:40, 8. ožujka 2022.
 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi Informatika - Pojam, Predmet i Cilj. (Rasprava) |
Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka. Informatika se može definirati i na druge načine.
Imenicu „Informatik“ je 1957. skovao njemački kibernetičar Karl Steinbuch za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „informacija“ i „automatika“ [1]. Kao „informatique“ prihvatio ju je Philippe Dreyfus 1962. (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)[2]. Francuska akademija je 1967. objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“[2].
U Hrvatskoj je 1970. je posebnim zakonom osnovan Savjet za informatiku[2], a 1977. se u Zakonu o informatičkoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnošću razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, kao i da pojam „informatička oprema“ znači uređaje za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija[2]. Informatika sada u Hrvatskoj zakonski pripada u područje društvenih znanosti, a u njemu u polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, koje se grana na: arhivistiku i dokumentalistiku; informacijske sustave i informatologiju; knjižničarstvo; komunikologiju; odnose s javnošću; leksikografiju i enciklopedistiku; muzeologiju; masovne medije; novinarstvo; organizaciju i informatiku; informacijsko i programsko inženjerstvo.[3]
Pod informatikom se danas najčešće podrazumijeva predmet kojeg uče srednjoškolci i važno je istaknuti da se razlikuje od predmeta računarstvo, iako sadrži i osnove računarstva. U informatici se više daje naglasak na informacije, postupke, načine obrade podataka i primjenu računala i informatičkih uređaja, dok je manje riječ o samim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime se više bavi računarstvo.
- PREUSMJERI Predložak:Kategorizirati
- ↑ Karl Steinbuch Eulogy - Bernard Widrow, Reiner Hartenstein, Robert Hecht-Nielsen
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Gjuro Deželić, Medicinska informatika – nastanak naziva i njegovo značenje, Medix (Zagreb) 10 (2004), 54/55; str. 54
- ↑ Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, čl. 4.