Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Benedikt XIII., protupapa: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m file u datoteka
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Benedikt XIII., protupapa'''-->{| class="infobox" style="width:25em; font-size:90%; text-align:left;" cellspacing="2"
{| class="infobox" style="width:25em; font-size:90%; text-align:left;" cellspacing="2"
|-
|-
! colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color: #F0D090;" | Benedikt XIII., protupapa<br>Benedictus XIII.
! colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color: #F0D090;" | Benedikt XIII., protupapa<br>Benedictus XIII.

Posljednja izmjena od 13. prosinac 2024. u 09:49

Benedikt XIII., protupapa
Benedictus XIII.
|
Pravo ime Pedro de Luna
Razdoblje papinstva od 1394. do 1423.
Prethodni protupapa Klement VII.
Sljedeći protupapa Aleksandar V.
Pape imena Benedikt
Portal:Kršćanstvo

Protupapa Benedikt XIII., (Illueca, Zaragoza, oko 1328.- Peñíscola, Valencia, 23. svibnja 1423.), rođen kao Pedro Martinez de Luna y Perez de Gotor, protupapa od 28. rujna 1394. do 26. srpnja 1417.

Pedro Martinez de Luna rodio se u Illueci kod Zaragoze, u tadašnjem Aragonskom kraljevstvu, oko 1328. (to je najčešće spominjani datum rođenja, mada u nekim izvorima godina rođenja varira od 1328. do 1343.) u jednoj od najpoznatijih feudalnih obitelji Aragonskog kraljevstva, od oca Juana Martineza ge Luna i majke Marie, rođene Perez de Gotor. Studirao je na Sveučilištu u Montpellieru gdje je stekao doktorat iz prava. Predavao je kanonsko pravo na istom sveučilištu. Bio je kanonik katedrale u Cuenci, arhiđakon katedrale u Zaragozi i upravitelj katedrale u Valenciji. Godine 1352. primio je red subđakonata, a 1375. papa Grgur XI. imenuje ga kardinalom. Nakon preseljenja pape Grgura XI. iz Avignona u Rim (završetak Avignonskog sužanjstva) 1377., Pedro de Luna i ostali kardinali pošli su za Papom u Rim. Međutim kada je Grgur XI. sljedeće godine iznenada umro, stanovnici Rima su se uplašili da će kardinali za papu birati Francuza, koji će ponovno preseliti u Avignon. Ali za papu je izabran nadbiskup Barija Bartolomeo Prignano, kao Urban VI. koji je bio izrazito netrepeljiv prema kardinalima. Neki od kardinala proglasili su Urbanov izbor nevažećim i povukli su se u mjesto Fondi, gdje su za protupapu izabrali kardinala Roberta de Genevea (1342.1394.), koji se nazvao Klement VII. On se sa grupom kardinala preselio u Avignon, što je dovelo do velikog Raskola na Zapadu. Nakon smrti Klementa VII. 16. rujna 1394. u Avignonu se okupilo 11 francuskih, 9 talijanskih i 4 španjolska kardinala i za novog protupapu izabrali Pedra de Lunu. On se pod imenom Benedikt XIII. suprotstavljao legitimnom papi Bonifaciju IX. Iako je papi Bonifaciju obećavao dogovor o rješenju raskola, nakon svog izbora se predomislio. Takva situacija potrajat će sve do Koncila u Konstanzu 1415. kada je svrgnut protupapa Benedikt XIII., a protupapa Ivan XXIII. i papa Grgur XII. su odstupili. Benedikt XIII. je s manjom grupom pristaša otišao u Španjolsku, gdje je umro 29. studenog 1422. ili 23. svibnja 1423. (Nesrazmjer u datumu njegove smrti pripisuje se pseudokardinalima koji su neko vrijeme skrivali njegovu smrt.)

Izvori


Nedovršeni članak Benedikt XIII., protupapa koji govori o protupapi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj