Predsjednički sustav: razlika između inačica
m bnz |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[ | [[Datoteka:Forms of government.svg|thumb|400px|right|Predsjedničke republike su označene plavom, dok su države s [[polupredsjednički sustav|polupredsjedničkim sustavom]] označene žutom.]] | ||
'''Predsjednički sustav''' ili '''sustav predsjedničke vlade''' je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je [[ustav]]om dodijeljeno. Uspostavljen je Ustavom SAD-a iz 1787., kao prvi oblik ustavne republikanske vlade u svijetu.<ref>[http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=1]</ref> U predsjedničkom sustavu predsjedniku države povjerena je [[izvršna vlast]], a [[parlament]]u [[zakonodavna vlast|zakonodavna vlast]], čime je u jednoj osobi kumulirana atribucija [[državni poglavar|državnog poglavara]] i [[premijer]]a. Predsjednik države načelno ne može utjecati na položaj i rad parlamenta, međutim on tom može činiti posredno ili neposredno (preko predstavnika svoje stranke u parlamentu ili "poruka naciji"). | '''Predsjednički sustav''' ili '''sustav predsjedničke vlade''' je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je [[ustav]]om dodijeljeno. Uspostavljen je Ustavom SAD-a iz 1787., kao prvi oblik ustavne republikanske vlade u svijetu.<ref>[http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=1]</ref> U predsjedničkom sustavu predsjedniku države povjerena je [[izvršna vlast]], a [[parlament]]u [[zakonodavna vlast|zakonodavna vlast]], čime je u jednoj osobi kumulirana atribucija [[državni poglavar|državnog poglavara]] i [[premijer]]a. Predsjednik države načelno ne može utjecati na položaj i rad parlamenta, međutim on tom može činiti posredno ili neposredno (preko predstavnika svoje stranke u parlamentu ili "poruka naciji"). | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 16:26
Predsjednički sustav ili sustav predsjedničke vlade je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodijeljeno. Uspostavljen je Ustavom SAD-a iz 1787., kao prvi oblik ustavne republikanske vlade u svijetu.[1] U predsjedničkom sustavu predsjedniku države povjerena je izvršna vlast, a parlamentu zakonodavna vlast, čime je u jednoj osobi kumulirana atribucija državnog poglavara i premijera. Predsjednik države načelno ne može utjecati na položaj i rad parlamenta, međutim on tom može činiti posredno ili neposredno (preko predstavnika svoje stranke u parlamentu ili "poruka naciji").
Američki model snažno je utjecao na njegovo uvođenje u mnogobrojnim državama, bez obzira na to kakva su ondje načela, okolnosti i politički razlozi uvjetovali takvo opredjeljenje. U većini zemalja tzv. Trećeg svijeta takav ustavni okvir poslužio je kao osnova za razvoj "prezidencijalističkog sustava", u kojem je ostvarena gotovo potpuna dominacija državnog poglavara u sustavu organizacije vlasti. Smjena vrha vlasti u tim državama vojnim ili državnim udarom nije neuobičajna.