More actions
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazano 11 međuinačica | |||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
<div class="col-sm-4"> | <div class="col-sm-4"> | ||
<h3>O zemljopisu</h3> | <h3>O zemljopisu</h3> | ||
<p>Uz [[filozofija|filozofiju]] i | <p>Uz [[filozofija|filozofiju]] i povijest, zemljopis pripada među najstarije [[znanost]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti. [[Zemljopis|Više u sljedećem članku]]</p> | ||
<p></p> | <p></p> | ||
</div> | </div> | ||
<div class="col-sm-4"> | <div class="col-sm-4"> | ||
<h3>Kontineti</h3> | <h3>Kontineti</h3> | ||
<p> | <p>Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju". Svi kontinenti zajedno čine samo 29% površine Zemlje. Različite kulture i znanosti imaju različite "popise kontinenata". Općenito, kontinent mora biti veliko područje koje ima geološki jasne granice. Prema raznim podjelama postoji 4, 5, 6, ili 7 kontinenata. [[kontinent|Više u sljedećem članku]] </p> | ||
<p> </p> | <p> </p> | ||
</div> | </div> | ||
<div class="col-sm-4"> | <div class="col-sm-4"> | ||
<h3>Mora i Oceani</h3> | <h3>Mora i Oceani</h3> | ||
<p></ | <p>Svjetsko more je podijeljeno je na nekoliko osnovnih područja s relativno neometanom izmjenom između njih. Pet oceanskih podjela su običajno definirane kao: [[Tihi ocean|Tihi]], [[Atlantski ocean|Atlantsji]], [[Indijski ocean|Indijski]], [[Arktički ocean|Arktički]], i [[Južni ocean|Južni]]; posljednja dva oceana su ponekad objedinjuju u prva tri oceana. Oceani i mora obuhvaćaju 361.132.000 km<sup>2</sup> (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, s ukupnim volumenom od 1.332.000.000 km<sup>3</sup>. [[svjetsko more|Više u sljedećem članku]]</p> | ||
</div> | </div> | ||
</div> | </div> | ||
| Redak 33: | Redak 29: | ||
<div class="row"> | <div class="row"> | ||
<div class="col-sm-4"> | <div class="col-sm-4"> | ||
<h3> | <h3>Podneblje</h3> | ||
<p> | <p>Klima ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje [[atmosfera|atmosfere]] nad nekim dijelom Zemljine površine. Pored meteorološkog, postoji i biološki i geografski pojam klime. Klima se razmatra u planetarnim ili u kontinentalnim razmjerama – [[makroklima]]; u prizemnom zraku do 2 [[metar|metra]] visine i na malom prostoru (polje, šuma, trg i sl.) – [[mikroklima]], a u regionalnim ili lokalnim razmjerama – [[mezoklima]]. Znanost koja proučava značajke klima i klimatske procese je [[klimatologija]]. [[Klima|Više u sljedećem članku]]</p> | ||
</div> | </div> | ||
<div class="col-sm-4"> | <div class="col-sm-4"> | ||
<h3>Biosfera</h3> | <h3>Biosfera</h3> | ||
<p> | <p>Svi ekosustavi Zemlje čine funkcionalnu cjelinu nazvanu biosfera (sfera života). Jedinstvo žive i nežive prirode ne ograničava se na ekosustave, nego se proteže i na čitavu planetu Zemlju. Biosferu sačinjavaju dijelovi ostalih Zemljinih sfera koje su naseljene živim bićima: | ||
*[[atmosfera]], sloj plinova koji čini perifernu oblogu naše planete; | |||
*[[hidrosfera]], vodeni omotač Zemlje i | |||
*[[litosfera]], površinski, tvrdi pokrivač Zemlje | |||
[[Biosfera|Više u sljedećem članku]]</p> | |||
</div> | </div> | ||
<div class="col-sm-4"> | <div class="col-sm-4"> | ||
<h3> | <h3>Slika tjedna</h3> | ||
<p> | <p>{{Zemljopis/slika tjedna}}</p> | ||
</div> | </div> | ||
</div> | </div> | ||