Saša Vereš: razlika između inačica
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Saša Vereš''' ([[ | '''Saša Vereš''' ([[Stara Pazova]]<ref name=HEnc> Vereš, Saša. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 26.8.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/veres-sasa>. </ref>, [[11. srpnja]] [[1928.]] - [[Zagreb]], [[30. siječnja]] [[1992.]]), hrv. [[književnik]] i [[publicist]]. Pisao je [[esej]]e, [[feljton]]e, [[književni prikaz|književne prikaze]], [[dnevnik|dnevničku]] prozu, a najvažniji su mu [[putopis]]i. Scenarist popularnih televizijskih emisija. Radio kao [[urednik]] u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskom zavodu]] u Zagrebu. <ref name="enciklopedija">[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=42086 Enciklopedija LZMK] Sažetak članka u Hrvatskom obiteljskom leksikonu i Krležijani (pristupljeno 9. listopada 2015.)</ref> | ||
U Zagrebu | == Životopis == | ||
Rodio se je u Staroj Pazovi. U Tunisu je studirao [[arabistika|arabistiku]] na Burgibinu institutu. Slavistiku je studirao u Pragu <ref name=HEnc/> te u Zagrebu na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]]. Diplomirao slavistiku i francuski jezik 1954. godine. Od 1961. bio je urednik u Leksikografskom zavodu<ref name="enciklopedija"/> ''Miroslav Krleža''.<ref name=HEnc/> Bio je urednik časopisa [[Kolo (časopis)|Kolo]]. <ref name="enciklopedija"/> | |||
Bio je predsjednik Hrvatskoga centra [[P.E.N.]]-a. Početkom 1950-ih se pojavio u književnosti. Dijelom je [[krugovaši|krugovaša]]. Prvi mu dio opusa čine prozni zapisi kojima se zauzimao za oživljavanje onih umjetničkih vrijednosti koje je ukinuo [[socrealizam]]. <ref name=HEnc/> | |||
== Djela == | == Djela == | ||
| Redak 27: | Redak 29: | ||
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] | [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski putopisci]] | [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] | ||
[[Kategorija:Stara Pazova]] | |||
Posljednja izmjena od 14. prosinac 2025. u 19:54
Saša Vereš (Stara Pazova[1], 11. srpnja 1928. - Zagreb, 30. siječnja 1992.), hrv. književnik i publicist. Pisao je eseje, feljtone, književne prikaze, dnevničku prozu, a najvažniji su mu putopisi. Scenarist popularnih televizijskih emisija. Radio kao urednik u Leksikografskom zavodu u Zagrebu. [2]
Životopis
Rodio se je u Staroj Pazovi. U Tunisu je studirao arabistiku na Burgibinu institutu. Slavistiku je studirao u Pragu [1] te u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Diplomirao slavistiku i francuski jezik 1954. godine. Od 1961. bio je urednik u Leksikografskom zavodu[2] Miroslav Krleža.[1] Bio je urednik časopisa Kolo. [2] Bio je predsjednik Hrvatskoga centra P.E.N.-a. Početkom 1950-ih se pojavio u književnosti. Dijelom je krugovaša. Prvi mu dio opusa čine prozni zapisi kojima se zauzimao za oživljavanje onih umjetničkih vrijednosti koje je ukinuo socrealizam. [1]
Djela
Važnija djela:[2]
- Moskovski dnevnik
- Ahmed i Hanibal
- Kina, putopis
- Između Kirke i Narcisa
- Tri ljeta gospodnja
- Hrvatski Pariz
U feljtonima i esejima mnogo je prostora posvetio Krležinim djelima i Krleži, čak sedamdesetak tekstova. Uglavnom su bile marginalije uz izdanja raznih Krležinih knjiga. [2]
O Krleži je napisao scenarije za četiri televizijske emisije o Krleži, koje su bile često prikazivane: Vedute Krležina Zagreba (1973.), Pismo iz Koprivnice (1977.), Krleža - njim samim (1979.), Prema drugoj obali (1984.).[2]
Priredio knjige i napisao predgovore izdanjima iz serijala Pet stoljeća hrvatske književnosti u izdanju Matice hrvatske.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Vereš, Saša. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 26.8.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/veres-sasa>.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Enciklopedija LZMK Sažetak članka u Hrvatskom obiteljskom leksikonu i Krležijani (pristupljeno 9. listopada 2015.)
- ↑ Izabrana djela / Luka Perković, Frano Alfirević, Vladislav Kušan, (priredio Saša Vereš, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 114.), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.