Renin: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Renin''' ili '''angiotenzinogenaza''' je [[enzim]] koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 [[aminokiselina]]. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. <ref>[http://www.pnas.org/content/80/24/7405.full.pdf+html Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac {{engl}}]</ref> | '''Renin''' ili '''angiotenzinogenaza''' je [[enzim]] koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 [[aminokiselina]]. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. <ref>[http://www.pnas.org/content/80/24/7405.full.pdf+html Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac {{engl}}]</ref> | ||
Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u [[bubreg]]u. | Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u [[bubreg]]u. | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Renin su otkrili, opisali i imenovali 1898. Robert Tigerstedt, profesor fiziologije na Karolinska Institutu u [[Stockholm]]u, te njegov student Per Bergman.<ref>[http://physiologyonline.physiology.org/content/14/6/271.long Phillips, M. I.; Schmidt-Ott, K. M. "The Discovery of Renin 100 Years Ago", News in Physiological Sciences, vol.14 str.271–274, 1999. prosinac {{engl}}]</ref> | Renin su otkrili, opisali i imenovali 1898. Robert Tigerstedt, profesor fiziologije na Karolinska Institutu u [[Stockholm]]u, te njegov student Per Bergman.<ref>[http://physiologyonline.physiology.org/content/14/6/271.long Phillips, M. I.; Schmidt-Ott, K. M. "The Discovery of Renin 100 Years Ago", News in Physiological Sciences, vol.14 str.271–274, 1999. prosinac {{engl}}]</ref> | ||
Sastavnica sustava renin-[[angiotenzin]] je [[angiotenzin konvertirajući enzim]] koji pomaže pri regulaciji [[Krvni tlak|krvnog tlaka]] i volumena tekućina u tijelu.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Guang|first=Cuie|last2=Phillips|first2=Robert D.|last3=Jiang|first3=Bo|last4=Milani|first4=Franco|date=2012-06|title=Three key proteases - angiotensin-I-converting enzyme (ACE), ACE2 and renin - within and beyond the renin-angiotensin system|url=https://doi.org/10.1016/j.acvd.2012.02.010|journal=Archives of Cardiovascular Diseases|volume=105|issue=6-7|pages=373–385|doi=10.1016/j.acvd.2012.02.010|issn=1875-2136|pmc=PMC7102827|pmid=22800722}}</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 27. siječanj 2026. u 05:01
Renin ili angiotenzinogenaza je enzim koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 aminokiselina. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. [1]
Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u bubregu. Renin se izlučuje na sljedeće podražaje:
- smanjenje arterijskog krvnog tlaka što detektiraju baroreceptori (stanica osjetljive na tlak)
- smanjenje razine natrijevog klorida u ultrafiltratu nefrona, što detektira dio jukstaglomerularnog aparata koji se naziva lat. macula densa
- aktivacija simpatičkog živčanog sustava, djelovanjem preko beta 1 adrenergičnih receptora.
Renin, aktivira renin angioteninski sustav, tako što razgrađuje angiotenzinogen (protein kojeg stvara jetra), čime nastaje angiotenzin I, a koji djelovanjem enzima angiotenzin konvertaze (ACE), prelazi u angiotenzin II.
Renin su otkrili, opisali i imenovali 1898. Robert Tigerstedt, profesor fiziologije na Karolinska Institutu u Stockholmu, te njegov student Per Bergman.[2]
Sastavnica sustava renin-angiotenzin je angiotenzin konvertirajući enzim koji pomaže pri regulaciji krvnog tlaka i volumena tekućina u tijelu.[3]
Izvori
- ↑ Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac (eng.)
- ↑ Phillips, M. I.; Schmidt-Ott, K. M. "The Discovery of Renin 100 Years Ago", News in Physiological Sciences, vol.14 str.271–274, 1999. prosinac (eng.)
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Nepoznat parametar:issn
• Nepoznat parametar:pmc
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal