Protuimisijska funkcija šume: razlika između inačica
m bnz |
m Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Klimatska funkcija šume''', jedna od [[općekorisne funkcije šume|općekorisnih]] funkcija [[šuma|šume]]. | '''Klimatska funkcija šume''', jedna od [[općekorisne funkcije šume|općekorisnih]] funkcija [[šuma|šume]]. | ||
Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju čini šuma, smanjujući [[onečišćenje zraka]] i [[intenzitet buke]]. Oba spomenuta onečišćenja značajna su osobito kod industrijaliziranih gradova. Šuma je izuzetno dobar [[prečistač zraka]], jer u svojim gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene [[crnogorica|crnogorične]] vrste drveća kao što su [[smreka]], [[jela]] i [[duglazija]]. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od 14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod [[bjelogorica|bjelogorice]] površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha. | Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju čini šuma, smanjujući [[onečišćenje zraka]] i [[intenzitet buke]]. Oba spomenuta onečišćenja značajna su osobito kod industrijaliziranih gradova. Šuma je izuzetno dobar [[prečistač zraka]], jer u svojim gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene [[crnogorica|crnogorične]] vrste drveća kao što su [[smreka]], [[jela]] i [[duglazija]]. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od 14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod [[bjelogorica|bjelogorice]] površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha. | ||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
* Matić, Slavko; Prpić, Branimir: ''[https://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199702250.pdf PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA]''. Izvorni znanstveni članak. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). str. 237 i 238. Sadržaj prenesen sa stranica [[Šumarski list|Šumarskog lista]] uz [[ | * Matić, Slavko; Prpić, Branimir: ''[https://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199702250.pdf PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA]''. Izvorni znanstveni članak. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). str. 237 i 238. Sadržaj prenesen sa stranica [[Šumarski list|Šumarskog lista]] uz [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo#Šumarski_list|dopuštenje]]. | ||
[[Kategorija:Šumarstvo]] | [[Kategorija:Šumarstvo]] | ||
Posljednja izmjena od 14. ožujak 2026. u 21:16
Klimatska funkcija šume, jedna od općekorisnih funkcija šume.
Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju čini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitet buke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su osobito kod industrijaliziranih gradova. Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojim gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene crnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela i duglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od 14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogorice površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha.
Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskog ekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šuma uništava postupno živi svijet šume od šumskoga drveća do najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna i dušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šumu, fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa, teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drveća, dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnog aluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propadanje aktivnoga korijenja drveća kao i puno članova edafona. Otrovi dolaze iz industrije, kućnih ložišta i cestovnog prometa. Šume kod kojih je značajan broj ugrožen treba što prije obnoviti, jer se pod utjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje njihov životni vijek. Taje stabla potrebno što prije ukloniti, kako ne bi predstavljala opasnost za posjetitelje zbog njihova izvaljivanja i otpadanja grana. U uvjetima velikog zakiseljavanja dolazi do odumiranja korijenja drveća i do izvaljivanja stabala.
Izvori
- Matić, Slavko; Prpić, Branimir: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA. Izvorni znanstveni članak. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). str. 237 i 238. Sadržaj prenesen sa stranica Šumarskog lista uz dopuštenje.