More actions
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 4 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Makso Grossmann''' ([[Vukovar]], [[15. veljače]] [[1893.]] – [[Zagreb]], [[20. veljače]] [[1947.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[liječnik]] [[internist]]. Začetnik je [[klinička farmakologija|kliničke farmakologije]] u Hrvatskoj.<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23508 Hrvatska enciklopedija] Grossmann, Makso, (pristupljeno 29. listopada 2015.)</ref> | '''Makso Grossmann''' ([[Vukovar]], [[15. veljače]] [[medicina u 1893.]] – [[Zagreb]], [[20. veljače]] [[medicina u 1947.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[liječnik]] [[internist]]. Začetnik je [[klinička farmakologija|kliničke farmakologije]] u Hrvatskoj.<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23508 Hrvatska enciklopedija] Grossmann, Makso, (pristupljeno 29. listopada 2015.)</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Makso Grossmann rođen je u Vukovaru 1893. godine.<ref name="library.foi.hr">Prof. dr. A. Hahn, [https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=100&zad=&sql=SDCCDC(C947(D6-D7-DDD-SADC39&od=&do=&B=1&vrsta=&grupa=&H=hlz&X=S01101 ''In Memoriam Prim. dr. Makso Grossmann''], ''Liječnički vjesnik'', god. LXIX, lipanj - srpanj, 1947., br. 6 - 7, naslovnica, (pristupljeno 17. siječnja 2018.)</ref> Rođen je u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji. Svršio je realnu gimnaziju u Zagrebu nakon čega se je upisao na Medicinski fakultet u [[Beč]]u.<ref name="library.foi.hr"/> U Beču je [[Specijalnost (medicina)|specijalizirao]] internu medicinu. U Zagrebu radio na Internoj klinici od [[1920.]] do [[1928.]] godine. Nakon toga zaposlio se u Merkurovom sanatoriju kojem je bio voditelj od [[1929.]] do [[1941.]] godine. Dok je bio voditelj, [[1938.]] godine je osnovao prvu srčanu stanicu u ondašnjoj državi.<ref name="enciklopedija"/> Prvi je ravnatelj [[Merkurov sanatorij|sanatorija]], otvorenog [[5. siječnja]] [[1930.]] godine.<ref name="liječnički vjesnik">Stella Fatović-Ferenčić, Darija Hofgräff, [https://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/wp-content/uploads/2013/5-6/STVORENA%20JE%20JEDNA%20VEOMA%20LIJEPA%20USTANOVA%20KOJA%20SLU%C5%BDI%20SVIM%20OSIGURANICIMA%20U%20SLU%C4%8CAJU%20BOLESTI.pdf ''Stvorena je jedna veoma lijepa ustanova, koja služi svim osiguranicima u slučaju bolesti: Osnutak i razvoj Merkurovog sanatorija u Zagrebu do 1945. godine''], ''Liječnički vjesnik: glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora'', rubrika Iz hrvatske medicinske prošlosti, [https://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/godina/2013/5-6-2013/ br. 5-6], 2013., str. 175.-176.</ref> U santoriju je ostao do svibnja [[1941.]] godine kada je emigrirao i neko vrijeme sklonio se je u inozemstvo no [[1943.]] godine Nijemci su ga odveli u [[Auschwitz]] koji je preživio.<ref name="library.foi.hr"/> U Auschwitzu je bio, dodijeljen u logorsku bolnicu,<ref name="library.foi.hr-140">Prof. dr. A. Hahn, [https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=100&zad=&sql=SDCCDC(C947(D6-D7-DDD-SADC39&od=&do=&B=1&vrsta=&grupa=&H=hlz&X=S01101 ''In Memoriam Prim. dr. Makso Grossmann''], ''Liječnički vjesnik'', god. LXIX, lipanj - srpanj, 1947., br. 6 - 7, str. 140., (pristupljeno 17. siječnja 2018.)</ref> do [[1944.]] godine kada ga je oslobodila [[Crvena armija]].<ref name="library.foi.hr"/> Od [[1945.]] do smrti [[1947.]] godine vodio je Interni odjel sanatorija Merkur i ravnatelj sanatorija Merkur.<ref name="HL"> ''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 418.</ref> | Makso Grossmann rođen je u Vukovaru 1893. godine.<ref name="library.foi.hr">Prof. dr. A. Hahn, [https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=100&zad=&sql=SDCCDC(C947(D6-D7-DDD-SADC39&od=&do=&B=1&vrsta=&grupa=&H=hlz&X=S01101 ''In Memoriam Prim. dr. Makso Grossmann''], ''Liječnički vjesnik'', god. LXIX, lipanj - srpanj, 1947., br. 6 - 7, naslovnica, (pristupljeno 17. siječnja 2018.)</ref> Rođen je u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji. Svršio je realnu gimnaziju u Zagrebu nakon čega se je upisao na Medicinski fakultet u [[Beč]]u.<ref name="library.foi.hr"/> U Beču je [[Specijalnost (medicina)|specijalizirao]] internu medicinu. U Zagrebu radio na Internoj klinici od [[medicina u 1920.]] do [[medicina u 1928.]] godine. Nakon toga zaposlio se u Merkurovom sanatoriju kojem je bio voditelj od [[medicina u 1929.]] do [[medicina u 1941.]] godine. Dok je bio voditelj, [[medicina u 1938.]] godine je osnovao prvu srčanu stanicu u ondašnjoj državi.<ref name="enciklopedija"/> Prvi je ravnatelj [[Merkurov sanatorij|sanatorija]], otvorenog [[5. siječnja]] [[medicina u 1930.]] godine.<ref name="liječnički vjesnik">Stella Fatović-Ferenčić, Darija Hofgräff, [https://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/wp-content/uploads/2013/5-6/STVORENA%20JE%20JEDNA%20VEOMA%20LIJEPA%20USTANOVA%20KOJA%20SLU%C5%BDI%20SVIM%20OSIGURANICIMA%20U%20SLU%C4%8CAJU%20BOLESTI.pdf ''Stvorena je jedna veoma lijepa ustanova, koja služi svim osiguranicima u slučaju bolesti: Osnutak i razvoj Merkurovog sanatorija u Zagrebu do 1945. godine''], ''Liječnički vjesnik: glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora'', rubrika Iz hrvatske medicinske prošlosti, [https://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/godina/2013/5-6-2013/ br. 5-6], 2013., str. 175.-176.</ref> U santoriju je ostao do svibnja [[medicina u 1941.]] godine kada je emigrirao i neko vrijeme sklonio se je u inozemstvo no [[medicina u 1943.]] godine Nijemci su ga odveli u [[Auschwitz]] koji je preživio.<ref name="library.foi.hr"/> U Auschwitzu je bio, dodijeljen u logorsku bolnicu,<ref name="library.foi.hr-140">Prof. dr. A. Hahn, [https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=100&zad=&sql=SDCCDC(C947(D6-D7-DDD-SADC39&od=&do=&B=1&vrsta=&grupa=&H=hlz&X=S01101 ''In Memoriam Prim. dr. Makso Grossmann''], ''Liječnički vjesnik'', god. LXIX, lipanj - srpanj, 1947., br. 6 - 7, str. 140., (pristupljeno 17. siječnja 2018.)</ref> do [[medicina u 1944.]] godine kada ga je oslobodila [[Crvena armija]].<ref name="library.foi.hr"/> Od [[medicina u 1945.]] do smrti [[medicina u 1947.]] godine vodio je Interni odjel sanatorija Merkur i ravnatelj sanatorija Merkur.<ref name="HL"> ''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 418.</ref> | ||
Bavio se [[bolest metabolizma|bolestima metabolizma]], [[dijabetes]]om i [[kardiologija|kardiologijom]].<ref name="enciklopedija"/> | Bavio se [[bolest metabolizma|bolestima metabolizma]], [[dijabetes]]om i [[kardiologija|kardiologijom]].<ref name="enciklopedija"/> | ||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
[[Kategorija:Interna medicina]] | [[Kategorija:Interna medicina]] | ||
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] | [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] | ||
[[Kategorija:Kardiolozi]] | |||
Posljednja izmjena od 17. kolovoz 2025. u 23:46
Makso Grossmann (Vukovar, 15. veljače medicina u 1893. – Zagreb, 20. veljače medicina u 1947.), bio je hrvatski liječnik internist. Začetnik je kliničke farmakologije u Hrvatskoj.[1]
Životopis
Makso Grossmann rođen je u Vukovaru 1893. godine.[2] Rođen je u židovskoj obitelji. Svršio je realnu gimnaziju u Zagrebu nakon čega se je upisao na Medicinski fakultet u Beču.[2] U Beču je specijalizirao internu medicinu. U Zagrebu radio na Internoj klinici od medicina u 1920. do medicina u 1928. godine. Nakon toga zaposlio se u Merkurovom sanatoriju kojem je bio voditelj od medicina u 1929. do medicina u 1941. godine. Dok je bio voditelj, medicina u 1938. godine je osnovao prvu srčanu stanicu u ondašnjoj državi.[1] Prvi je ravnatelj sanatorija, otvorenog 5. siječnja medicina u 1930. godine.[3] U santoriju je ostao do svibnja medicina u 1941. godine kada je emigrirao i neko vrijeme sklonio se je u inozemstvo no medicina u 1943. godine Nijemci su ga odveli u Auschwitz koji je preživio.[2] U Auschwitzu je bio, dodijeljen u logorsku bolnicu,[4] do medicina u 1944. godine kada ga je oslobodila Crvena armija.[2] Od medicina u 1945. do smrti medicina u 1947. godine vodio je Interni odjel sanatorija Merkur i ravnatelj sanatorija Merkur.[5]
Bavio se bolestima metabolizma, dijabetesom i kardiologijom.[1] Bio je elektrokardiografije. Proučavao je duljinu životni vijek i medicinske aspekte životnog osiguranja. Predavao je na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu kolegij Suvremeni medicinski problemi u odnosu prema narodnom gospodarstvu.[3]
Umro je u Zagrebu 1947. godine, nakon duge i teške bolesti.
Djela
Napisao je knjige:
- Šećerna bolest = (Diabetes mellitus), 2 sv., Dio 2: Specijalna terapija, Medicinska biblioteka, sv. 6, Nakladom Liječničkog Vjesnika, Karlovac, 1927. (Drugo izdanje knjige Šećerna bolest = (Diabetes mellitus), Medicinska biblioteka, sv. 52-54, Naklada Liječničkog vjesnika, Zagreb, 1935., napisao je s Arpadom Hahnom[6])
- Bubrežne bolesti: II. dio, Medicinska biblioteka, sv. 31-32, Naklada Liječničkog vjesnika, Zagreb, 1932. (suautor Arpad Hahn)[7]
- O debljanju i mršavljenju: kako se regulira tjelesna težina odraslih i djece: s uputama za prehranu i priredbu hrane, Zdravstvena biblioteka Minerve, Minerva, Zagreb, 1934.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija Grossmann, Makso, (pristupljeno 29. listopada 2015.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Prof. dr. A. Hahn, In Memoriam Prim. dr. Makso Grossmann, Liječnički vjesnik, god. LXIX, lipanj - srpanj, 1947., br. 6 - 7, naslovnica, (pristupljeno 17. siječnja 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 Stella Fatović-Ferenčić, Darija Hofgräff, Stvorena je jedna veoma lijepa ustanova, koja služi svim osiguranicima u slučaju bolesti: Osnutak i razvoj Merkurovog sanatorija u Zagrebu do 1945. godine, Liječnički vjesnik: glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora, rubrika Iz hrvatske medicinske prošlosti, br. 5-6, 2013., str. 175.-176.
- ↑ Prof. dr. A. Hahn, In Memoriam Prim. dr. Makso Grossmann, Liječnički vjesnik, god. LXIX, lipanj - srpanj, 1947., br. 6 - 7, str. 140., (pristupljeno 17. siječnja 2018.)
- ↑ Hrvatski leksikon, I. svezak A-K, Zagreb. 1996., str. 418.
- ↑ Katalog knjižnica Grada Zagreba: Grossmann, Makso, (pristupljeno 17. siječnja 2018.)
- ↑ Knjižnica METELGRAD: grossmann, makso, (pristupljeno 17. siječnja 2018.)
Vanjske poveznice
- Što bi Zagreb bio bez Židova: Oni su gradu dali vodovod, tramvaj i '505 s crtom', jutarnji.hr, 19. veljače 2011. (fotografija Makse Grossmanna, br. 16)