Razlika između inačica stranice »Kamen iz Rosette«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kamen iz Rosette''', koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana [[15. srpnja]] [[1799.]] pokraj gradića [[Rosetta (grad)|Rosette]] (danas Rašid), smještenog u delti [[Nil]]a, oko 65 km od [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. | |||
Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[bazalt]]nu ploču. Oštroumni [[Francuska|francuski]] časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u. | Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[bazalt]]nu ploču. Oštroumni [[Francuska|francuski]] časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u. | ||
Trenutačna izmjena od 11:39, 18. ožujka 2022.
Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradića Rosette (danas Rašid), smještenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije.
Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Oštroumni francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.
Važnost kamena
Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su znanstvenici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.
Međutim, godine 1808. briljantni mladi francuski znanstvenik i jezikoslovac Jean-François Champollion (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom! Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati! Četrnaest godina kasnije (1822.) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U 1824. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.
Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma! Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti drevnog Egipta i rađanje nove znanstvene discipline - egiptologije.
Izvori
Izvor: [1]