More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} | |||
[[Datoteka:Cosmè Tura 005.jpg|mini|[[Cosmè Tura]]: Demetra<small>, [[15. stoljeće]]</small>]] | [[Datoteka:Cosmè Tura 005.jpg|mini|[[Cosmè Tura]]: Demetra<small>, [[15. stoljeće]]</small>]] | ||
Redak 63: | Redak 63: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[http://www.theoi.com/Olympios/Demeter.html Demetra u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}} | *[http://www.theoi.com/Olympios/Demeter.html Demetra u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}} | ||
* [https://web.archive.org/web/20011218173105/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Demeter.html Demetra u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}} | * [https://web.archive.org/web/20011218173105/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Demeter.html Demetra u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}} | ||
Redak 71: | Redak 71: | ||
[[Kategorija:Olimpski bogovi]] | [[Kategorija:Olimpski bogovi]] | ||
[[Kategorija:Božanstva Zemlje]] | [[Kategorija:Božanstva Zemlje]] | ||
[[mr:डीमिटर]] | [[mr:डीमिटर]] |
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 21:53
Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera. Antički su narodi smatrali da je identična Izidi u egipatskoj mitologiji.
Etimologija
Demetrino grčko ime znači "majka božica", kao supruga ie.. boga zvanog *dyēws ph2tēr, iz kojeg je izvedeno i Zeusovo ime te Jupiterovo, a moguće je da joj je pandan i Dijana.
Druga je mogućnost da je izvedeno iz dorskog te da znači "majka zemlja".
Karakteristike
Obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija ptica bila joj je roda. Atributi su joj:
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući cvijeće, voće i žito. Uz nju je obično bila i Perzefona.
Mitologija
Rođenje
Bila je Rejina i Kronova kći, Hestijina, Herina, Hadova i Posejdonova sestra, a također i Zeusova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio Zeus, njezin najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.
Sa Zeusom je imala kći Perzefonu i sina Zagreja, a s Posejdonom kći Despenu i sina - konja Ariona. S Jasionom je imala sinove Pluta i Filomeja, a s Karmanorom sina Eubola. U jednom se rijetkom mitu govori da je i Artemida bila njezina kći.
Otmica Perzefone
Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa da joj pomogne.
Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba.
Darovi
Triptolema, sina eleuzinskog kralja Keleja, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao Doso. Podala mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje.
Drugom je Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u vatru. No, tada je naišla njegova majka Metanira i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta.
Demetra i Posejdon
U starijem obliku morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.
Literatura
- Homerske himne: Demetra
- Pauzanije: Opis Grčke
- Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
- Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
- Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.
Vanjske poveznice
- Demetra u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Demetra u grčkoj mitologiji (engl.)
- Homerska himna Demetri (engl.)
|