Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hamurabi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hamurabi'''-->{{dodaj infookvir|Infookvir monarh}}
{{dodaj infookvir|Infookvir monarh}}
[[Datoteka:Milkau Oberer Teil der Stele mit dem Text von Hammurapis Gesetzescode 369-2.jpg|mini|<center>'''Hamurabi''']]
[[Datoteka:Milkau Oberer Teil der Stele mit dem Text von Hammurapis Gesetzescode 369-2.jpg|mini|<center>'''Hamurabi''']]
'''Hamurabi''' ([[1792. pr. Kr.|1792.]] – [[1750. pr. Kr.]]) je sedmi vladar [[Amorićani|amorićanske]] [[dinastija|dinastije]] starog [[Babilon]]a. Njegovo ime vežemo za golemu stelu u kamenu na kojoj je zapisan „[[Hamurabijev zakonik]]” – prvi pravni pisani zakonik u povijesti.  
'''Hamurabi''' ([[1792. pr. Kr.|1792.]] – [[1750. pr. Kr.]]) je sedmi vladar [[Amorićani|amorićanske]] [[dinastija|dinastije]] starog [[Babilon]]a. Njegovo ime vežemo za golemu stelu u kamenu na kojoj je zapisan „[[Hamurabijev zakonik]]” – prvi pravni pisani zakonik u povijesti.  

Posljednja izmjena od 6. ožujak 2022. u 22:57

Script error: No such module "Dodaj infookvir".

Hamurabi

Hamurabi (1792.1750. pr. Kr.) je sedmi vladar amorićanske dinastije starog Babilona. Njegovo ime vežemo za golemu stelu u kamenu na kojoj je zapisan „Hamurabijev zakonik” – prvi pravni pisani zakonik u povijesti.

Na prijestolje dolazi 1760. pr. Kr. Njegova vladavina obilježena je briljantnom diplomacijom kao i vještim vojnim pobjedama. Ujedinio je rascjepkana kraljevstva od Perzijskog zaljeva do rijeke Habure i od Eufrata do Sredozemnog mora. Pobijedio je glavnog protivnika Rim-Sina I., kao i kraljeve Elama, Marija i Ešnouna. Osobno je vodio i nadgledao kopanje kanala za navodnjavanje jer je shvaćao važnost tih radova za napredak kraljevstva. Uveo je red u javnu administraciju i vratio dignitet državnih službenika. Kao vjerski vođa, postavljanjem boga Marduka kao glavnog boga babilonskog panteona započinje eru monoteizma.

Za vladavine Hamurabija i njegovog sina Samsu-iluna (1750.1712. pr. Kr.. prije Krista) Babilon postiže vrhunac svoje vojne i kulturne moći. Općenito se smatra da je s Hamurabijem počeo uspon babilonijske kulture.