Razlika između inačica stranice »Banjani (Crnogorci)«

Trenutačna izmjena od 08:22, 13. svibnja 2022.

Banjani, crnogorskom plemenu Banjani domovina je istoimeno područje (nekadašnja 'opštine' Banjsko-vučedolska), koje se prostire na kojih 380 četvornih kilometara, u omeđen brdima Zaljuta, Bradina, Vardar, Golo brdo. Prvi puta u povijesti se spominju 1319. godine, a Crnoj Gori pripali su tek odlukom Berlinskog kongresa 1878. Banjani su po svoj prilici bili snažno pleme koje je moglo imati oko 14.000 duša, a organizirani su po brojnim bratstvima među kojima su najsnažniji Koprivice (Koprivica), za koje Željko Vukmirović, po pričama iz druge ruke, navodi da bi ih danas raseljenih po svijetu i u Banjanima moglo biti oko 8.000. Sela ovog bratstva su Renovac, Čista Vlaka, Crni Kuk, Brekovac i još neka.

Ostala bratstva su Mirkovići i Perovići u selu Macavare; Ognjenovići u selu Rusenovići; Milovići i Miljanići iz Dubočke; Papići i Radojevići u Velimlju; Bijelovići, već spomenuti Milovići i Radojevići u selu Podljut; Baćovići, selo Klenak. U Banjanima se nalazi i arheološko nalazište Crvena Stijena. Poznatiji pripadnik Banjana je pisac Živko Đurković^[1].

Ne smiju se brkati sa starim hrvatskim plemenom Banjani iz župe Mali Pset (današnja Bosanska Krupa).

Literatura

Momčilo S. Mićović: Mićovići iz Banjana u svom vremenu, Beograd, 2001.
Momčilo S. Mićović: Prigradina u vremenu i prostoru, Beograd 2007
Svetozar Tomić: Banjani, Beograd, SANU, 1949.
Slobodan Raičević: Spomenici u staroj župi Onogošt, Beograd, 1992.

Izvori

↑ Željko Vukmirović, Banjani, najmlađe crnogorsko pleme

[1] Željko Vukmirović, Banjani, najmlađe crnogorsko pleme

[1]

Inačica od 03:41, 20. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 08:22, 13. svibnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Banjani (Crnogorci)'''-->~~'''Banjani''', [[Crnogorci\|crnogorskom]] plemenu Banjani domovina je istoimeno područje (nekadašnja 'opštine' Banjsko-vučedolska), koje se prostire na kojih 380 četvornih kilometara, u omeđen brdima Zaljuta, Bradina, Vardar, Golo brdo. Prvi puta u povijesti se spominju [[1319.]] godine, a Crnoj Gori pripali su tek odlukom Berlinskog kongresa [[1878.]] Banjani su po svoj prilici bili snažno pleme koje je moglo imati oko 14.000 duša, a organizirani su po brojnim [[bratstvo\|bratstvima]] među kojima su najsnažniji ''Koprivice'' (Koprivica), za koje Željko Vukmirović, po pričama iz druge ruke, navodi da bi ih danas raseljenih po svijetu i u Banjanima moglo biti oko 8.000. Sela ovog bratstva su Renovac, Čista Vlaka, Crni Kuk, Brekovac i još neka.		'''Banjani''', [[Crnogorci\|crnogorskom]] plemenu Banjani domovina je istoimeno područje (nekadašnja 'opštine' Banjsko-vučedolska), koje se prostire na kojih 380 četvornih kilometara, u omeđen brdima Zaljuta, Bradina, Vardar, Golo brdo. Prvi puta u povijesti se spominju [[1319.]] godine, a Crnoj Gori pripali su tek odlukom Berlinskog kongresa [[1878.]] Banjani su po svoj prilici bili snažno pleme koje je moglo imati oko 14.000 duša, a organizirani su po brojnim [[bratstvo\|bratstvima]] među kojima su najsnažniji ''Koprivice'' (Koprivica), za koje Željko Vukmirović, po pričama iz druge ruke, navodi da bi ih danas raseljenih po svijetu i u Banjanima moglo biti oko 8.000. Sela ovog bratstva su Renovac, Čista Vlaka, Crni Kuk, Brekovac i još neka.

	Ostala bratstva su ''Mirkovići'' i ''Perovići'' u selu Macavare; ''Ognjenovići'' u selu Rusenovići; ''Milovići'' i ''Miljanići'' iz Dubočke; ''Papići'' i ''Radojevići'' u [[Velimlje\|Velimlju]]; ''Bijelovići'', već spomenuti ''Milovići'' i ''Radojevići'' u selu Podljut; ''Baćovići'', selo Klenak.		Ostala bratstva su ''Mirkovići'' i ''Perovići'' u selu Macavare; ''Ognjenovići'' u selu Rusenovići; ''Milovići'' i ''Miljanići'' iz Dubočke; ''Papići'' i ''Radojevići'' u [[Velimlje\|Velimlju]]; ''Bijelovići'', već spomenuti ''Milovići'' i ''Radojevići'' u selu Podljut; ''Baćovići'', selo Klenak.