Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stjepan Antoljak: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stjepan Antoljak'''-->'''Stjepan Antoljak''', ([[Doboj]], [[29. kolovoza]] [[1909.]] - [[Zagreb]], [[14. svibnja]] [[1997.]]), hrvatski povjesničar.
Stjepan Antoljak''', ([[Doboj]], [[29. kolovoza]] [[1909.]] - [[Zagreb]], [[14. svibnja]] [[1997.]]), hrvatski povjesničar.


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 01:36

Stjepan Antoljak, (Doboj, 29. kolovoza 1909. - Zagreb, 14. svibnja 1997.), hrvatski povjesničar.

Životopis

Diplomirao 1933. i doktorirao 1935. povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je asistent (1934-41) i docent (1941—46). Bio je potom ravnatelj Državnog arhiva u Zadru (1946-52), znanstveni suradnik Državnog arhiva u Rijeci (1953—56), profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju (1956-69), Prištini (1963 -69) i Zadru (1969-79). Dopisni član MANU od 1979. Proučavao je povijest hrvatskog i makedonskog naroda, poglavito srednjovjekovno razdoblje, a važne prinose ostvario je istraživanjem starije hrvatske književnosti i povijesti umjetnosti. Priredio zbirku građe iz Državnog arhiva u Zadru Mješovita građa (Miscellanea, I-IV, 1949-52), građu za srednjovjekovnu povijest Hrvata i balkanskih naroda (Izvori za historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, 1978), a kao predavač pomoćnih povijesnih znanosti u Skoplju objavio je na makedonskom jeziku priručnik Pomoćne povijesne znanosti (Pomoćni istoriski nauki, 1966). Autor je i niza monografskih djela, medu kojima se izdvajaju Pregled hrvatske poviesti (1942., 1944., prošireno izdanje 1994. u suradnji s drugim autorima), prvi repetitorij u hrvatskoj povijesnoj znanosti u kojem se kronološki predstavlja povijest hrvatskog naroda, zatim Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj (1956), sinteza pokreta hrvatskih seljaštva od srednjega vijeka do kraja 19. stoljeća, nakon toga »Pacta« ili »Concordia« od 1102 godine (1980), kritička raščlamba sporazuma između 12 hrvatskih plemena i ugarskoga kralja Kolomana, Hrvatska historiografija do 1918. I—II (1992), pregled razvoja hrvatske historiografije od srednjega vijeka do početka XX. stoljeća pa Renesansa hrvatske historiografije: dosadašnje, sadašnje i buduće zadaće (1996) i dr.

Najvrjednije studije i rasprave iz hrvatske povijesti sakupljene su u djelu Hrvati u prošlosti. Izabrani radovi (1992). Postumno je izašla monumentalna Hrvatska historiografija, 2004. Sumnjičav prema hrvatskom povijesnom minimalizmu (kakvim ga je držao, zajedno s Miroslavom Brandtom) historiografske škole koju su predstavljali Jaroslav Šidak i Nada Klaić, Antoljak se u mnogim poglavljima, a posebno u posljednjem velikom djelu, veoma kritički osvrnuo na destruktivne vidove znanstvene djelatnosti spomenutoga dvojca, kojima je zamjerao proizvoljnu intepretaciju nacionalne baštine.

Djela

  • Pomoćne povijesne znanosti (Pomoćni istoriski nauki, 1966).
  • Samuilovata drzava (Skopje, institut za nacionalna istorija, 1969)
  • Pregled hrvatske poviesti (1942., 1944., prošireno izdanje 1994. u suradnji s drugim autorima)
  • Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj (1956)
  • »Pacta« ili »Concordia« od 1102 godine (1980)
  • Средновековна Македонија. Том први (1985)
  • Hrvatska historiografija do 1918. I—II (1992)
  • Hrvati u prošlosti. Izabrani radovi (1992)
  • Renesansa hrvatske historiografije: dosadašnje, sadašnje i buduće zadaće (1996)
  • Hrvatska historiografija (2004)

Vanjska poveznica