Razlika između inačica stranice »Čovjekov let«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Čovjekov let''' je bio problem na kojem je [[Leonardo da Vinci]] radio intenzivno punih 25 godina. Kao i kod drugih studija, kretao je od razumnih pretpostavki: " Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio velik broj pronalazaka ... nikad neće otkriti pronalazak koji može nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno." | |||
Na žalost nije mu uspjelo otkriti tajnu pogonske snage pri letu, tako da se čini da su njegova promatranja i njegova raznolika nastojanja u proučavanju ptičjeg leta ostala bez učinka. Glavnina njegovih nacrta se bavi izumima o letu s pomičnim krilima u kojima čovjek, koji leži na jednoj dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila. | Na žalost nije mu uspjelo otkriti tajnu pogonske snage pri letu, tako da se čini da su njegova promatranja i njegova raznolika nastojanja u proučavanju ptičjeg leta ostala bez učinka. Glavnina njegovih nacrta se bavi izumima o letu s pomičnim krilima u kojima čovjek, koji leži na jednoj dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila. | ||
Trenutačna izmjena od 08:21, 22. ožujka 2022.
Čovjekov let je bio problem na kojem je Leonardo da Vinci radio intenzivno punih 25 godina. Kao i kod drugih studija, kretao je od razumnih pretpostavki: " Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio velik broj pronalazaka ... nikad neće otkriti pronalazak koji može nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno."
Na žalost nije mu uspjelo otkriti tajnu pogonske snage pri letu, tako da se čini da su njegova promatranja i njegova raznolika nastojanja u proučavanju ptičjeg leta ostala bez učinka. Glavnina njegovih nacrta se bavi izumima o letu s pomičnim krilima u kojima čovjek, koji leži na jednoj dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila.
Ponekad ga je njegova revnost vodila do čudnovatih ekstrema - naprava s nekoliko dašcica postavljenih u obliku ptičjih krila, s trupom forme ljuske spada vjerojatno u fantastičan izum. Medutim, padobran piramidalnog oblika se potvrdio u praksi, vjerojatno je Leonardo bio prvi pronalazač koji je otkrio jedan takav pronalazak. Izum propelera oblika vijka budi još i danas kod inženjera zračnog prijevoza velik interes. Leonardo, izgleda, nije davao tome velik značaj, čak se i pretpostavlja da je tu konstrukciju preuzeo od zvrka, igračke koja je tada već bila poznata. Mnogi znanstvenici smatraju ovaj pronalazak prvim helikopterom i pretečom propelera.