Razlika između inačica stranice »Internetski preglednik«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Internetski preglednik'''<ref>[http://www.bug.hr/stalnakolekcija/ Časopis Bug] Stalna kolekcija <br>"''Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ...''"</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/izasla-opera-10-50-najbrzi-internetski-preglednik-svijetu-clanak-105216 Večernji list] A. Be.: Izašla Opera 10.50 - najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.</ref> (''Web preglednik'', ''web browser'', ''Internet browser'') je [[Računalni program|program]] koji korisniku omogućuje pregled web-stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. | |||
Najpopularniji preglednici danas su: | Najpopularniji preglednici danas su: | ||
Trenutačna izmjena od 05:12, 9. ožujka 2022.
Internetski preglednik[1][2] (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web-stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih.
Najpopularniji preglednici danas su:
- Google Chrome - besplatan preglednik tvrtke Google
- Safari - besplatan preglednik tvrtke Apple Inc.
- Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda iz Mozilla projekta
- Microsoft Edge - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
- Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera
- Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web-prebirnik[3][4], jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin. Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe.
Povijest internetskih preglednika
HTML kao meta-jezik kojim se hipertekstualni dokumenti mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine donio NCSA Mosaic - koji je izvorno bio UNIX aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave.
1994. godine je Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA Mosaic) pokrenuo vlastitu tvrtku - Netscape i izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je i Microsoft izbacio Internet explorer (IE) - čime je započet rat preglednika. Zahvaljujući činjenici što je IE dolazio predinstaliran s Windowsima Microsoft je uspio postići da se oko 2000. godine koristio u više od 80% računala.
Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a pretvorio u otvoreni kod (tj. open source), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao najboljeg i najsigurnijeg - Mozilla i njegovih izvedenica kao što je Firefox.
Od tekstualnih preglednika još uvijek se, iako u vrlo malom postotku, koriste Lynx i Links.
Na Linuxu je popularan još i Konqueror, a na Macintosh OS X se često koristi Safari.
Funkcioniranje internetskog preglednika
Svaki internetski preglednik je interpreter. Dakle, stranica je pisana u kodu koji preglednik interpretira u čitljiv sadržaj.
Izvori
- ↑ Časopis Bug Stalna kolekcija
"Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ..." - ↑ Večernji list A. Be.: Izašla Opera 10.50 - najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.
- ↑ Internetsko nazivlje Krešimir Pintarić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, pristupljeno 28. ožujka 2014.
- ↑ Problemi hrvatskoga računalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motrišta) Milica Mihaljević ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, pristupljeno 28. ožujka 2014.