Razlika između inačica stranice »Harmonices mundi«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Harmonije svijeta''' | |||
"Harmonije svijeta" je peta [[Johannes Kepler|Keplerova]] knjiga. Dovršio ju je [[1618.]] godine i u njoj nam je dao treći Keplerov zakon kao propoziciju br.8 u poglavlju "Glavne propozicije astronomije potrebne za ispitivanje nebeskih harmonija". | "Harmonije svijeta" je peta [[Johannes Kepler|Keplerova]] knjiga. Dovršio ju je [[1618.]] godine i u njoj nam je dao treći Keplerov zakon kao propoziciju br.8 u poglavlju "Glavne propozicije astronomije potrebne za ispitivanje nebeskih harmonija". | ||
Trenutačna izmjena od 00:15, 7. ožujka 2022.
Harmonije svijeta
"Harmonije svijeta" je peta Keplerova knjiga. Dovršio ju je 1618. godine i u njoj nam je dao treći Keplerov zakon kao propoziciju br.8 u poglavlju "Glavne propozicije astronomije potrebne za ispitivanje nebeskih harmonija".
[math]\displaystyle{ \frac{T_1^2}{T_2^2}=\frac{a_1^3}{a_2^3} }[/math]
Ona glasi: kvadrati perioda ophoda (T) planeta odnose se kao kubovi njihovih srednjih udaljenosti (a) od Sunca
Važnost trećeg zakona je u tome što je on posljedica zakona sile i u sebi krije podatak da sila teže opada s kvadratom udaljenosti. Vidjet ćemo kako je to Isaac Newton pročitao.
Ta propozicija je jedino u ovoj knjizi što vodi naprijed, a sve ostalo je vraćanje unazad, skroz do Pitagore. (Vidi: Keplerove Čudne ideje )