More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''St(.*)'''-->' u '' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Stela_of_Davati.jpg|mini|desno|220px|Stela iz Davatija]] | |||
'''Stela iz Davatija''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] დავათის სტელა ) vapnenačka je [[stela]] u obliku križa, s [[reljef]]om, koji prijakazuje [[Marija (majka Isusova)|Blaženu Djevicu Mariju]] i [[arkanđeo|arkanđele]] [[Sveti Mihael|Mihaela]] i [[Gabriel|Gabrijela]], s jednim od najranijih natpisa na gruzijskom pismu ''Asomtavruli''.<ref>Machabeli, str. 120.</ref> Gornji dio stele, koji bi trebao predstavljati [[Uzašašće|Uznesenje Gospodinovo]], slomljen je i izgubljen.<ref>Machabeli, str. 11.</ref> Potječe iz 4. do 5. stoljeća. Stela je otkrivena 1985. godine u maloj crkvi Majke Božje u planinskom selu [[Davati]], općina [[Dušeti]],<ref>Abramishvili, G & Aleksidze, Z. (1990.), "A national motif in the iconographic programme depicted on the Davati Stela". ''Le Muséon'', Vol. 103. # 3-4: 283-292.</ref> u istočnoj [[Gruzija|Gruziji]]. Čuva se u Nacionalnom muzeju Gruzije. | '''Stela iz Davatija''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] დავათის სტელა ) vapnenačka je [[stela]] u obliku križa, s [[reljef]]om, koji prijakazuje [[Marija (majka Isusova)|Blaženu Djevicu Mariju]] i [[arkanđeo|arkanđele]] [[Sveti Mihael|Mihaela]] i [[Gabriel|Gabrijela]], s jednim od najranijih natpisa na gruzijskom pismu ''Asomtavruli''.<ref>Machabeli, str. 120.</ref> Gornji dio stele, koji bi trebao predstavljati [[Uzašašće|Uznesenje Gospodinovo]], slomljen je i izgubljen.<ref>Machabeli, str. 11.</ref> Potječe iz 4. do 5. stoljeća. Stela je otkrivena 1985. godine u maloj crkvi Majke Božje u planinskom selu [[Davati]], općina [[Dušeti]],<ref>Abramishvili, G & Aleksidze, Z. (1990.), "A national motif in the iconographic programme depicted on the Davati Stela". ''Le Muséon'', Vol. 103. # 3-4: 283-292.</ref> u istočnoj [[Gruzija|Gruziji]]. Čuva se u Nacionalnom muzeju Gruzije. | ||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
== Pretpostavke == | == Pretpostavke == | ||
Gruzijski znanstvenik [[Ramin Ramišvili]] pretpostavlja da kombinacija slova '''ႩႲႽ''' odgovara broju 5320 (5000 + 300 + 20, tj. Ⴉ [k] + Ⴒ [t] + Ⴝ [č]), koji prema gruzijskim brojevima može označavati: godine 284. pr. Kr., navodni datum nastanka prvog gruzijskog pisma.<ref name="EG">{{ | Gruzijski znanstvenik [[Ramin Ramišvili]] pretpostavlja da kombinacija slova '''ႩႲႽ''' odgovara broju 5320 (5000 + 300 + 20, tj. Ⴉ [k] + Ⴒ [t] + Ⴝ [č]), koji prema gruzijskim brojevima može označavati: godine 284. pr. Kr., navodni datum nastanka prvog gruzijskog pisma.<ref name="EG">{{Citiranje knjige|url=http://science.org.ge/encyclopedia/index.php/დავათის_სტელა|title=ენციკლოპედია „საქართველო", ტ. II|last=Abramishvili|first=G|last2=Aleksidze|first2=Z|date=2012.|publisher=Georgian National Academy of Sciences|isbn=978-99928-20-27-8|pages=258–259|language=gruzijski|trans-title=Encyclopaedia Georgia, Vol. 2|chapter=დავათის სტელა [Davati stele]}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 12:15
Stela iz Davatija (gruz. დავათის სტელა ) vapnenačka je stela u obliku križa, s reljefom, koji prijakazuje Blaženu Djevicu Mariju i arkanđele Mihaela i Gabrijela, s jednim od najranijih natpisa na gruzijskom pismu Asomtavruli.[1] Gornji dio stele, koji bi trebao predstavljati Uznesenje Gospodinovo, slomljen je i izgubljen.[2] Potječe iz 4. do 5. stoljeća. Stela je otkrivena 1985. godine u maloj crkvi Majke Božje u planinskom selu Davati, općina Dušeti,[3] u istočnoj Gruziji. Čuva se u Nacionalnom muzeju Gruzije.
Stojeći lik Djevice Marije predstavlja jedinstveni ikonografski tip Majke Božje koji potječe od najstarijeg "hodigitrijskog tipa". Uz likove Djevice i Djeteta Isusa nalaze se "sažeti" natpisi; "Sveta Marija" i "Isus Krist". Stele ili kameni križevi kultni su spomenici isklesani od kamena koji su bili tipični za ranokršćansko razdoblje u Gruziji (oko 300. -750. pr. Kr.). Mnoge od ovih stela preživjele su jer su ponovno korištene kao građevinski materijal za crkve podignute u srednjem vijeku i ranom novom vijeku.
Pretpostavke
Gruzijski znanstvenik Ramin Ramišvili pretpostavlja da kombinacija slova ႩႲႽ odgovara broju 5320 (5000 + 300 + 20, tj. Ⴉ [k] + Ⴒ [t] + Ⴝ [č]), koji prema gruzijskim brojevima može označavati: godine 284. pr. Kr., navodni datum nastanka prvog gruzijskog pisma.[4]
Izvori
- ↑ Machabeli, str. 120.
- ↑ Machabeli, str. 11.
- ↑ Abramishvili, G & Aleksidze, Z. (1990.), "A national motif in the iconographic programme depicted on the Davati Stela". Le Muséon, Vol. 103. # 3-4: 283-292.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Literatura
- Machabeli, K. (2008.) Early Medieval Georgian Stone Crosses, Ministarstvo kulture i sporta Gruzije, Chubinashvili National Research Centre for History of Georgian Art and Monument Protection, ISBN 978-9941-0-2109-1