Razlika između inačica stranice »Davisov prolaz«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Map indicating Davis Strait.png|right|thumb|300px|Geografski položaj Davisovog prolaza]] | |||
'''Davisov prolaz''' ([[engleski]]: ''Davis Strait'', [[francuski]]: ''Détroit de Davis'') je [[morski prolaz]] te sjeverni rukavac [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] sjeverno od [[Labradorsko more|Labradorskog mora]]. Nalazi se između zapadnog dijela [[Grenland]]a i [[Baffinov otok|Baffinovog otoka]] u [[kanada|kanadskom]] teritoriju [[Nunavut]]u. | '''Davisov prolaz''' ([[engleski]]: ''Davis Strait'', [[francuski]]: ''Détroit de Davis'') je [[morski prolaz]] te sjeverni rukavac [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] sjeverno od [[Labradorsko more|Labradorskog mora]]. Nalazi se između zapadnog dijela [[Grenland]]a i [[Baffinov otok|Baffinovog otoka]] u [[kanada|kanadskom]] teritoriju [[Nunavut]]u. | ||
Nazvan je prema engleskom istraživaču [[John Davis (istraživač)|Johnu Davisu]] koji ga je otkrio u potrazi za sjevernim prolazom između Atlantskog i [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Nastao je najvjerojatnije za vrijeme [[paleogen]]a prije 45 do 62 milijuna godina. Sa prosječnom dubinom između 1000 i 2000 metara znatno je plići od obližnjeg Labradorskog mora na jugu. | Nazvan je prema engleskom istraživaču [[John Davis (istraživač)|Johnu Davisu]] koji ga je otkrio u potrazi za sjevernim prolazom između Atlantskog i [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Nastao je najvjerojatnije za vrijeme [[paleogen]]a prije 45 do 62 milijuna godina. Sa prosječnom dubinom između 1000 i 2000 metara znatno je plići od obližnjeg Labradorskog mora na jugu. | ||
Od [[1650-ih]] koristio se za [[kitolov]]. Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta [[nafta|nafte]] i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine [[prirodni plin|prirodnog plina]].<ref>{{ | Od [[1650-ih]] koristio se za [[kitolov]]. Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta [[nafta|nafte]] i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine [[prirodni plin|prirodnog plina]].<ref>{{Citiranje weba|url= http://www.usgs.gov/newsroom/article.asp?ID=1980#.VxK140dcFX4|title= 90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic |publisher= US Geological Survey (USGS)|date= 23 July 2008|access-date= 17 April 2016}}</ref> Sukladno tome, vlasti [[Grenland]]a ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi u Baffinovom zaljevu i Davisovom prolazu, te manji dio u [[Grenlandsko more|Grenlandskom moru]] na istoku.<ref>{{cite news|url= http://www.nunatsiaqonline.ca/stories/article/65674greenland_pushing_ahead_with_oil_and_gas_development|title= Greenland pushing ahead with oil and gas development |publisher= Nunatsiaq News|newspaper= Nunatsiaq Online|author= Lisa Gregoire|date= 15 May 2014|access-date= 17 April 2016}}</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Trenutačna izmjena od 19:39, 13. ožujka 2022.
Davisov prolaz (engleski: Davis Strait, francuski: Détroit de Davis) je morski prolaz te sjeverni rukavac Atlantskog oceana sjeverno od Labradorskog mora. Nalazi se između zapadnog dijela Grenlanda i Baffinovog otoka u kanadskom teritoriju Nunavutu.
Nazvan je prema engleskom istraživaču Johnu Davisu koji ga je otkrio u potrazi za sjevernim prolazom između Atlantskog i Tihog oceana. Nastao je najvjerojatnije za vrijeme paleogena prije 45 do 62 milijuna godina. Sa prosječnom dubinom između 1000 i 2000 metara znatno je plići od obližnjeg Labradorskog mora na jugu.
Od 1650-ih koristio se za kitolov. Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta nafte i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine prirodnog plina.[1] Sukladno tome, vlasti Grenlanda ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi u Baffinovom zaljevu i Davisovom prolazu, te manji dio u Grenlandskom moru na istoku.[2]
Izvori
- ↑ "90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic". US Geological Survey (USGS). 23. srpnja 2008.. http://www.usgs.gov/newsroom/article.asp?ID=1980#.VxK140dcFX4 Pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ Lisa Gregoire (15. svibnja 2014.). "Greenland pushing ahead with oil and gas development". Nunatsiaq Online (Nunatsiaq News). http://www.nunatsiaqonline.ca/stories/article/65674greenland_pushing_ahead_with_oil_and_gas_development Pristupljeno 17. travnja 2016.