Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Daemonolatreiae libri tres: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Daemonolatreiae libri tres'''-->'''Daemonolatreiae libri tres''' ([[hrvatski jezik|hr.]] ''Demonolatrija u tri knjige''), djelo o [[demon]]ima i [[magija|magiji]] [[Francuzi|francuskog]] [[demonologija|demonologa]] [[Nicholas Rémy|Nicholasa Rémyja]] (1530.-1612.) napisano [[1595.]] godine. Djelo je prvi put tiskano u [[Lyon]]u pod nazivom ''Daemonolatreiae libri tres, ex iudiciis capitalibus nongentorum plus minus hominum qui sortilegii crimen intra annos quindecim in Lotharingia capite luerunt''. Jedno je od najvažnijih ranih djela o demonima i [[vještice|vješticama]], uz zloglassni ''[[Malleus maleficarum]]''.
'''Daemonolatreiae libri tres''' ([[hrvatski jezik|hr.]] ''Demonolatrija u tri knjige''), djelo o [[demon]]ima i [[magija|magiji]] [[Francuzi|francuskog]] [[demonologija|demonologa]] [[Nicholas Rémy|Nicholasa Rémyja]] (1530.-1612.) napisano [[1595.]] godine. Djelo je prvi put tiskano u [[Lyon]]u pod nazivom ''Daemonolatreiae libri tres, ex iudiciis capitalibus nongentorum plus minus hominum qui sortilegii crimen intra annos quindecim in Lotharingia capite luerunt''. Jedno je od najvažnijih ranih djela o demonima i [[vještice|vješticama]], uz zloglassni ''[[Malleus maleficarum]]''.


Knjiga je nastala na temelju preko devet stotina suđenja protiv zločina vještičarstva na teritoriju [[Vojvodina Lorena|Vojvodine Lorenw]], koji su završili [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]]. Osim toga, Rémy se u knjizi poziva na radove [[Johann Weyer|Johanna Weyera]] (1515.-1588.) i [[Jean Bodin|Jeana Bodina]] (1530.-1596.). U knjizi obrađuje teme štovanja demona, sklapanje [[ugovor s vragom|ugovora s vragom]] koje su, tobože, potpisivale vještice sa [[Sotona|Sotonom]]. Također, opisuje [[koitus|seksualni odnos]] vještica sa Sotonom i navodi da je [[ejakulacija]] hladna, a sam seksualni čin bez užitka.<ref>[http://www.faculty.umb.edu/gary_zabel/Courses/Phil%20281b/Philosophy%20of%20Magic/Arcana/Witchcraft%20and%20Grimoires/Remy.html Vještičarstvo i okultizam (1400.-1700.); Nicholas Rémy (1530.-1612.) - faculty.umb.edu]</ref>
Knjiga je nastala na temelju preko devet stotina suđenja protiv zločina vještičarstva na teritoriju [[Vojvodina Lorena|Vojvodine Lorenw]], koji su završili [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]]. Osim toga, Rémy se u knjizi poziva na radove [[Johann Weyer|Johanna Weyera]] (1515.-1588.) i [[Jean Bodin|Jeana Bodina]] (1530.-1596.). U knjizi obrađuje teme štovanja demona, sklapanje [[ugovor s vragom|ugovora s vragom]] koje su, tobože, potpisivale vještice sa [[Sotona|Sotonom]]. Također, opisuje [[koitus|seksualni odnos]] vještica sa Sotonom i navodi da je [[ejakulacija]] hladna, a sam seksualni čin bez užitka.<ref>[http://www.faculty.umb.edu/gary_zabel/Courses/Phil%20281b/Philosophy%20of%20Magic/Arcana/Witchcraft%20and%20Grimoires/Remy.html Vještičarstvo i okultizam (1400.-1700.); Nicholas Rémy (1530.-1612.) - faculty.umb.edu]</ref>

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 12:16

Daemonolatreiae libri tres (hr. Demonolatrija u tri knjige), djelo o demonima i magiji francuskog demonologa Nicholasa Rémyja (1530.-1612.) napisano 1595. godine. Djelo je prvi put tiskano u Lyonu pod nazivom Daemonolatreiae libri tres, ex iudiciis capitalibus nongentorum plus minus hominum qui sortilegii crimen intra annos quindecim in Lotharingia capite luerunt. Jedno je od najvažnijih ranih djela o demonima i vješticama, uz zloglassni Malleus maleficarum.

Knjiga je nastala na temelju preko devet stotina suđenja protiv zločina vještičarstva na teritoriju Vojvodine Lorenw, koji su završili smrtnom kaznom. Osim toga, Rémy se u knjizi poziva na radove Johanna Weyera (1515.-1588.) i Jeana Bodina (1530.-1596.). U knjizi obrađuje teme štovanja demona, sklapanje ugovora s vragom koje su, tobože, potpisivale vještice sa Sotonom. Također, opisuje seksualni odnos vještica sa Sotonom i navodi da je ejakulacija hladna, a sam seksualni čin bez užitka.[1]

Knjiga je bila veoma značajna do kraja 17. stoljeća i citirali su je brojni autori, a osobito Francesco Maria Guazzo.[2]

Bilješke

Vanjske poveznice