Razlika između inačica stranice »Abeceda (računarstvo)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
U [[Računarstvo|računarstvu]], '''abeceda''' (ili ''alfabet'') je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili [[ASCII]] karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest ''binarna abeceda'' {0,1}. | |||
''Niz'' je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine. | ''Niz'' je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine. |
Trenutačna izmjena od 04:49, 3. siječnja 2022.
U računarstvu, abeceda (ili alfabet) je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili ASCII karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest binarna abeceda {0,1}.
Niz je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.
Za danu abecedu [math]\displaystyle{ \Sigma }[/math], sa [math]\displaystyle{ \Sigma^* }[/math] označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom [math]\displaystyle{ \Sigma }[/math]. Ovdje [math]\displaystyle{ {}^* }[/math] označava Kleeneov operator. Sa [math]\displaystyle{ \Sigma^\infty }[/math] (još i [math]\displaystyle{ \Sigma^\N }[/math] ili [math]\displaystyle{ \Sigma^\omega }[/math]) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom [math]\displaystyle{ \Sigma }[/math].