Toggle menu
243,1 tis.
110
18
645,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Abeceda (računarstvo): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Abeceda (računarstvo)'''-->U [[Računarstvo|računarstvu]], '''abeceda''' (ili ''alfabet'') je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili [[ASCII]] karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest ''binarna abeceda'' {0,1}.
U [[Računarstvo|računarstvu]], '''abeceda''' (ili ''alfabet'') je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili [[ASCII]] karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest ''binarna abeceda'' {0,1}.


''Niz'' je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.
''Niz'' je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.

Posljednja izmjena od 3. siječanj 2022. u 04:49

U računarstvu, abeceda (ili alfabet) je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili ASCII karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest binarna abeceda {0,1}.

Niz je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.

Za danu abecedu , sa označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom . Ovdje označava Kleeneov operator. Sa (još i ili ) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom .

Vidi još