Serežani: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Serežanin''' ili '''serežan''' (prema [[Madžarski|madž.]] ''sereg:'' vojska), vojnik serežanske čete u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]. Postrojbe serežana bile su ustrojene nakon [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Karlovačkoga mira]] [[1699.]] i postojale su sve do razvojačenja Vojne krajine [[1873.]] Činile su ih elitne, neredovite vojne postrojbe koje su nosile narodno ruho i bile su naoružane [[Puška|puškom]], [[Pištolj|pištoljima]] i [[Jatagan|jataganom]]. Vojnu su obvezu služili bez plaće, ali su imali povlastice i bili izuzeti od svih oblika podavanja. Bili su zaduženi za nadzor granice s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], provođenje sanitarnih zakona, carinske poslove, a kao vrsta vojnoga redarstva i za održavanje reda unutar [[pukovnija]] kojima su pripadali. U sastavu krajiških pukovnija nalazio se po jedan odjel serežana pod zapovjedništvom ''oberbaše'' ili ''harambaše,'' a niži serežanski zapovjednici bili su ''unterbaše'' ili ''vicebaše''. U [[19. stoljeće|XIX. st.]] na cijelom području Hrvatske i Slavonske krajine bila je ustrojena četa od 360 serežana, koja se dijelila na ''krila'' pod ''[[satnik]]om,'' a ova na desetine pod ''stražarmeštrom'' ili ''nadserežaninom''.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55476|title=serežani|author=|date=|work=enciklopedija.hr|language=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=29. prosinca 2020}}</ref> | |||
= Izvori = | = Izvori = | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 17:43
Serežanin ili serežan (prema madž. sereg: vojska), vojnik serežanske čete u Vojnoj krajini. Postrojbe serežana bile su ustrojene nakon Karlovačkoga mira 1699. i postojale su sve do razvojačenja Vojne krajine 1873. Činile su ih elitne, neredovite vojne postrojbe koje su nosile narodno ruho i bile su naoružane puškom, pištoljima i jataganom. Vojnu su obvezu služili bez plaće, ali su imali povlastice i bili izuzeti od svih oblika podavanja. Bili su zaduženi za nadzor granice s Osmanskim Carstvom, provođenje sanitarnih zakona, carinske poslove, a kao vrsta vojnoga redarstva i za održavanje reda unutar pukovnija kojima su pripadali. U sastavu krajiških pukovnija nalazio se po jedan odjel serežana pod zapovjedništvom oberbaše ili harambaše, a niži serežanski zapovjednici bili su unterbaše ili vicebaše. U XIX. st. na cijelom području Hrvatske i Slavonske krajine bila je ustrojena četa od 360 serežana, koja se dijelila na krila pod satnikom, a ova na desetine pod stražarmeštrom ili nadserežaninom.[1]
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.