Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kurija Šćrbinec: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kurija Šćrbinec'''-->'''Kurija Šćrbinec''' je rimokatolička građevina u mjestu [[Šćrbinec]], gradu [[Zlatar|Zlataru]],  [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 16. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref>
Kurija Šćrbinec''' je rimokatolička građevina u mjestu [[Šćrbinec]], gradu [[Zlatar|Zlataru]],  [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 16. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref>


== Opis dobra ==
== Opis dobra ==

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 02:22

Kurija Šćrbinec je rimokatolička građevina u mjestu Šćrbinec, gradu Zlataru, zaštićeno kulturno dobro.[1]

Opis dobra

Kurija je jednokatnica pravokutnog tlocrta. Neki gotički elementi (kameno zavojito stubište i dovratnik) i strijelnice daju joj obilježje jednog od najstarijih dvoraca Hrvatskog zagorja. Spominje se u vrijeme kralja Matije Korvina (II. pol. 15. st.), a od 17. st. nalazi se u posjedu današnjih vlasnika obitelji Kiš-Šaulovečki. Dvor je bio često pregrađivan, a vrlo je uočljiva adaptacija u duhu neogotike

Zaštita

Pod oznakom Z-5007 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro – pojedinačno, pravnog statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".

Izvori

  1. Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 16. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.