Smeđi mediteranski pauk samotnjak: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:Loxosceles rufescens4.jpg|violina pauk | |||
Datoteka:Loxosceles rufescens3.jpg|violina pauk | |||
</gallery> | </gallery> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 07:14
| Smeđi mediteranski pauk samotnjak | |
|---|---|
 Smeđi pauk samotnjak | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Razred: | Arachnida |
| Red: | Araneae |
| Podred: | Araneomorphae |
| Natporodica: | Scytodoidea |
| Porodica: | Sicariidae |
| Rod: | Loxosceles |
| Vrsta: | L. rufescens |
| Dvojno ime | |
| Loxosceles rufescens Dufour, 1820. | |
Smeđi mediteranski pauk samotnjak (violina pauk, pauk violina, mediteranski račiji pauk, smeđi mediteranski pauk samotnjak[1]; latinski: Loxosceles rufescens), relativno je mali i neistraženi pauk koji spada u porodicu smeđih račjih paukova.
Tjelesna građa[uredi]
Boja tijela je pretežito smeđa, s izraženim znakom na prednjem dijelu tijela koji podsjeća na violinu. Noge su mu duge, tanke i smeđe, prekrivene sitnom dlakom. Ovaj se mali pauk razlikuje od drugih račijih paukova po svojim genitalijama i rasporedom očiju, te veličinom koja je manja od brojnih sličnih vrsta. Mužjaci su nešto manji od ženki, ali su njihove noge duže.
Način života i stanište[uredi]
Danas se malo zna o biologiji Primorskog račjeg pauka, ali možemo pretpostaviti da se danju skriva ispod kamenja, lišća ili komada drveta, a tijekom noći postaje aktivan. Živi u području južne Europe. Hranu koja se najvjerojatnije sastoji od malih kukaca napada iz zasjede, jer ne plete mrežu.
Otrovnost[uredi]
Iako ovaj pauk nije istražen i proučen tako dobro poput svojega sjevernoameričkoga rođaka, treba ga smatrati vrlo otrovnim i potencijalno opasnim, jer potječe iz iste porodice kao i drugi opasni pauci za koje je znanstveno potvrđeno da su uzrokovali teška oštećenja kože i smrt u ljudi. Profesor Nediljko Landeka kaže: „Violina pauk" je otrovan i njegov ugriz izaziva nekrozu tkiva.[2] Dosad jedini slučaj smrtnog ishoda ugriza ove vrste zabilježen je 2015. godine u Italiji, kod 65-godišnje žene s autoimunom bolešću.[3]
-
violina pauk -
violina pauk
