Sigurd Jorsalfar (Grieg)

Sigurd Jorsalfar
Sigurd Križar
Skladatelj	Edvard Grieg
Nastanak	1872.
Premijera	17. svibnja 1872., Oslo
Kataloška oznaka	op. 22 op. 56 (suita)
Forma	scenska glazba
Broj stavaka	5
Trajanje	oko 35 minuta oko 18 minuta (suita)

Sigurd Jorsalfar je scenska glazba koju je Edvard Grieg skladao za istoimenu dramu Bjørnstjernea Bjørnsona. Tema drame je odnos dvojice braće, norveških kraljeva Øysteina i Sigurda. Iz scenske glazbe Grieg je tri stavka izdvojio u istoimenu suitu, a zatim i proširio scensku glazbu.

Nastanak

Edvard Hagerup Grieg je bio norveški skladatelj, pijanist i dirigent iz razdoblja romantizma. Većina Griegovog opusa, zasnovanog na norveškom folkloru, su pjesme, romanse, klavirska djela i komorna glazba. Za djela većeg obujma nije pokazivao interes, iako Koncert za klavir i orkestar u a-molu op. 16 i scenska glazba "Peer Gynt" (dvije suite iz nje) spadaju među najpopularnije njegove skladbe.

Norveški kralj Sigurd I. (1090. – 1130., vladao od 1103. do smrti) poznat je i kao Sigurd Križar, odnosno na norveškom Sigurd Jorsalfar. Pod tim je naslovom Bjørnstjerne Bjørnson 1872. godine napisao dramu čija je tema odnos dvojice braće, Øysteina i Sigurda. Øystein ostaje da vlada u Norveškoj a Sigurd vodi Norvežane u Križarski rat. Lik u drami je i Borghild, koja se treba opredijeliti između njih dvojice.

Grieg je za Bjørnsonovu dramu napisao scensku glazbu, koja je u drami premijerno izvedena u Oslu (tadašnja Kristijanija) 10. travnja 1872. godine. Prvobitna verzija imala je tri instrumentalna i dva vokalna stavka, a iza premijere objavljena je kao op. 22. Iz te scenske glazbe, Grieg je tri stavka preradio u istoimenu suitu, koja je 1892. objavljena kao op. 56. Kasnije (1892. i 1903.) je suita korištena za revidiranu scensku glazbu, koja se u tom obliku i danas izvodi.

O glazbi

Orkestracija: tenor ili bariton, muški zbor i orkestar.

Pregled sastava scenske glazbe i suite

Sigurd Jorsalfar
op. 22	op. 56	op. 22 (r.)	norveški	hrvatski	tempo
		–	Hornsignaler	Zvuk roga
		1.	Innledning til Akt I	Preludij 1. čina	Molto Andante e maestoso
1.	2.	2.	Borghilds drøm	Intermeco: Borghildin san	Poco andante – Allegro agitato
2.	1.	3.	Ved mannjevningen	Nadmetanje / Preludij: u kraljevskoj dvorani	Allegretto semplice
3.		4.	Norrønafolket	Ljudi sa sjevera	Allegro moderato e molto energico
4.	3.	5.	Hyldningsmarsj	Počasni marš	Allegro molto – Allegretto marziale
		6.	Mellomspill I	Interludij I	Allegretto tranquillo
		7.	Mellomspill II	Interludij II	Allegretto marziale – Maestoso
5.		8.	Kongekvadet	Kraljeva pjesma	Poco Andante – Vivace – Molto Andante e maestoso
(podebljan tekst: stavci suite; označeni redovi: vokalni stavci)

Grieg je u revidiranu scensku glazbu dodao tri stavka, preludij 1. čina i dva intermezza iza počasnog marša. Usto je zamislio Hornsignaler kao zvuk roga koji javlja nekoliko puta u djelu, s više različitih mjesta na sceni.

Preludij 1. čina je orkestarska verzija završne "Kraljeve pjesme".

Preludij suite izvorno je marš koji je bio uvod u drugi čin drame. Baziran je na neobjavljenoj Gavoti za violinu i klavir iz 1867. godine. Marš tiho počinje puhačima i postupno se razvija do snažne završnice s folklornim motivom.

"Borghildin san" izvorno u drami objedinjava preludij i početak radnje. Glazba prati Bjørnsonove scenske instrukcije: tiha glazba počinje prije dizanja zastora, a dok se zastor diže, umornim prigušenim pasažima prikazuje se Borghildin nemirni san, dok se ne pretvori u strah. Ona krikne, budi se i ustaje. Glazba opisuje njene budne misli, koje prestanu kad prošapće "još hodam po usijanom željezu". Glazba je prati dok sanjivo hoda po sobi i zavaljuje se u stolicu [slijedi dugi monolog]. Nastavlja se glazba koja se utišava, a zatim pravi iznenadni posljednji trzaj kad ona stane na noge.

Počasni marš se u drami čuje na početku trećeg čina. To je svečani patriotski marš, izvorno s čelom i trubom, ali je Grieg uveo fanfare na početku i prostrani trio s čežnjivom lirskom temom harfe i gudača.

Uobičajeno trajanje scenske glazbe je oko 35, a suite oko 18 minuta.

Zanimljivost

U Bergenu je povodom obilježavanja 175. Griegovog rođendana organiziran koncert na kome su izvedena sva Griegova djela, opp. 1–74. Koncert je počeo u 17:30 15. lipnja 2018. godine i završio oko 22 sata sljedećeg dana. Sudjelovali su značajni norveški glazbenici. Koncert je održan na više mjesta u gradu, a čitav koncert prenošen je uživo, kako bi ga posjetioci mogli pratiti. Pritom su posjetioci mogli ponijeti vreće za spavanje i svoju hranu.

Vidi još

• Dodatak:Glosar klasične glazbe

Izvori

• Suita u neslužbenom vodiču koncerta Niškog simfonijskog orkestra 10. svibnja 2019. godine, dirigentica Milena Injac, sa stranice "Rat protiv slova A" (sr.) (objavljeno: 5. svibnja 2019., pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
• IMSLP (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
• Brošura uz CD Sigurd Jorsalfar, www.chandos.net (en.) (no.) (njem.) (fr.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
• Sigurd Jorsalfar, Oxford Reference, www.oxfordreference.com (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
• Opis CD-a Orchestral Music, www.naxos.com (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
• Sigurd Jorsalfar na stranici Klassika, www.klassika.info (njem.) (Izmjena: 5. srpnja 2006., pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
• Koncert 15. i 16. lipnja 2018., Grieg minutt for minutt (no.), Minute by minute (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
  • Sigurd Jorsalfar, snimka s koncerta koji je počeo u 0:04 16. lipnja 2018.godine, sa stranice Bergenske filharmonije, www.bergenphilive.no (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
• Grieg minutt for minutt, detalji i snimke za čitav opus koncerta 15. i 16. lipnja 2018. godine, stranica Norveške televizije, tv.nrk.no (no.) (Pristupljeno: 2. kolovoza 2020.)