Vuk Vrhovac: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir znanstvenik | |||
| ime = Vuk Vrhovac | | ime = Vuk Vrhovac | ||
| slika = Vuk Vrhovac.jpg | | slika = Vuk Vrhovac.jpg | ||
| slika_širina = | | slika_širina = | ||
| naslov = | | naslov = | ||
| datum_rođenja = [[13. studenoga]] [[1903.]] | | datum_rođenja = [[13. studenoga]] [[medicina u 1903.]] | ||
| mjesto_rođenja = [[Srijemski Karlovci]] | | mjesto_rođenja = [[Srijemski Karlovci]] | ||
| datum_smrti = [[26. svibnja]] [[1952.]] | | datum_smrti = [[26. svibnja]] [[medicina u 1952.]] | ||
| mjesto_smrti = [[Zagreb]] | | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | ||
| prebivalište = | | prebivalište = | ||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
| fusnote = | | fusnote = | ||
}} | }} | ||
'''Vuk Vrhovac''', liječnik, ([[Srijemski Karlovci|Srijemski Karlovci,]] [[13. studenoga|13. studenoga]] [[1903.]] – [[Zagreb]], [[26. svibnja]] [[1952.]]) bio je pionir hrvatske dijabetologije i organizator domaće proizvodnje inzulina i jetrenih preparata.<ref>{{Citiranje weba|url=http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&H=&A=0000013429&mgr=1&O=1|title=Metelgrad - Detalji o Autoru|work=library.foi.hr|accessdate=2021-02-01}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65482|title=Vrhovac, Vuk {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-02-01}}</ref> | '''Vuk Vrhovac''', liječnik, ([[Srijemski Karlovci|Srijemski Karlovci,]] [[13. studenoga|13. studenoga]] [[medicina u 1903.]] – [[Zagreb]], [[26. svibnja]] [[medicina u 1952.]]) bio je pionir hrvatske dijabetologije i organizator domaće proizvodnje inzulina i jetrenih preparata.<ref>{{Citiranje weba|url=http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&H=&A=0000013429&mgr=1&O=1|title=Metelgrad - Detalji o Autoru|work=library.foi.hr|accessdate=2021-02-01}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65482|title=Vrhovac, Vuk {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-02-01}}</ref> | ||
Nakon završetka studija na medicinskom fakultetu u Zagrebu, [[1933.]] i [[1934.]] godine kao pitomac [[Rockefelleri|Rockefellerove fondacije]] boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Austriji studirajući endokrinologiju i proizvodnju inzulina. Radi na [[:en:University_of_Toronto|Sveučilištu u Torontu]] i [[:en:Connaught_Laboratories|Connaught Laboratoriju]] (mjesto osnutka prvog svjetskog inzulina [[1921.]] godine od [[Frederick Banting|Bantinga)]] kao i na Rockefeller Institutu, među ostalima. | Nakon završetka studija na medicinskom fakultetu u Zagrebu, [[medicina u 1933.]] i [[medicina u 1934.]] godine kao pitomac [[Rockefelleri|Rockefellerove fondacije]] boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Austriji studirajući endokrinologiju i proizvodnju inzulina. Radi na [[:en:University_of_Toronto|Sveučilištu u Torontu]] i [[:en:Connaught_Laboratories|Connaught Laboratoriju]] (mjesto osnutka prvog svjetskog inzulina [[medicina u 1921.]] godine od [[Frederick Banting|Bantinga)]] kao i na Rockefeller Institutu, među ostalima. | ||
Na povratku u zemlju, radi na proizvodnji inzulina - koju je i osnovao. Bio je organizator i proizvođač prvog jugoslavenskog inzulina ([[1935.]] u [[Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"|Školi narodnog zdravlja]]), kasnije u prometu od [[1940.]] (“Insulin Zagreb”) - biološki standardiziran po preporukama [[Liga naroda|Liga Naroda]]. Osnovao je Savjetovalište za dijabetičare, prvo u ovom dijelu Europe. | Na povratku u zemlju, radi na proizvodnji inzulina - koju je i osnovao. Bio je organizator i proizvođač prvog jugoslavenskog inzulina ([[medicina u 1935.]] u [[Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"|Školi narodnog zdravlja]]), kasnije u prometu od [[medicina u 1940.]] (“Insulin Zagreb”) - biološki standardiziran po preporukama [[Liga naroda|Liga Naroda]]. Osnovao je Savjetovalište za dijabetičare, prvo u ovom dijelu Europe. | ||
Od [[1946.]] godine vodio je Zavod za kliničku endokrinologiju pri zagrebačkoj Klinici za unutrašnje bolesti. | Od [[medicina u 1946.]] godine vodio je Zavod za kliničku endokrinologiju pri zagrebačkoj Klinici za unutrašnje bolesti. | ||
Bio je izvanredni profesor [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], dopisni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], istaknuti predstavnik trezvenjačkoga pokreta. Publicirao je oko 20 naučnih radova, 14 popularno-medicinskih članaka, 3 popularno-medicinske knjige (''Šećerna bolest i njezino liječenje, u 3 izdanja'', ''Alkohol-nikotin i srce, Voće i voćne dijete u zdravlju i bolesti).'' | Bio je izvanredni profesor [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], dopisni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], istaknuti predstavnik trezvenjačkoga pokreta. Publicirao je oko 20 naučnih radova, 14 popularno-medicinskih članaka, 3 popularno-medicinske knjige (''Šećerna bolest i njezino liječenje, u 3 izdanja'', ''Alkohol-nikotin i srce, Voće i voćne dijete u zdravlju i bolesti).'' | ||
Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:36
| Vuk Vrhovac | |
 | |
| Rođenje | 13. studenoga medicina u 1903. Srijemski Karlovci |
|---|---|
| Smrt | 26. svibnja medicina u 1952. Zagreb |
| Polje | endokrinologija |
| Poznat po | proizvodnji inzulina |
Vuk Vrhovac, liječnik, (Srijemski Karlovci, 13. studenoga medicina u 1903. – Zagreb, 26. svibnja medicina u 1952.) bio je pionir hrvatske dijabetologije i organizator domaće proizvodnje inzulina i jetrenih preparata.[1][2]
Nakon završetka studija na medicinskom fakultetu u Zagrebu, medicina u 1933. i medicina u 1934. godine kao pitomac Rockefellerove fondacije boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Austriji studirajući endokrinologiju i proizvodnju inzulina. Radi na Sveučilištu u Torontu i Connaught Laboratoriju (mjesto osnutka prvog svjetskog inzulina medicina u 1921. godine od Bantinga) kao i na Rockefeller Institutu, među ostalima.
Na povratku u zemlju, radi na proizvodnji inzulina - koju je i osnovao. Bio je organizator i proizvođač prvog jugoslavenskog inzulina (medicina u 1935. u Školi narodnog zdravlja), kasnije u prometu od medicina u 1940. (“Insulin Zagreb”) - biološki standardiziran po preporukama Liga Naroda. Osnovao je Savjetovalište za dijabetičare, prvo u ovom dijelu Europe.
Od medicina u 1946. godine vodio je Zavod za kliničku endokrinologiju pri zagrebačkoj Klinici za unutrašnje bolesti.
Bio je izvanredni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dopisni član JAZU, istaknuti predstavnik trezvenjačkoga pokreta. Publicirao je oko 20 naučnih radova, 14 popularno-medicinskih članaka, 3 popularno-medicinske knjige (Šećerna bolest i njezino liječenje, u 3 izdanja, Alkohol-nikotin i srce, Voće i voćne dijete u zdravlju i bolesti).
Njegovo ime nosi Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma.