Razlika između inačica stranice »Mirko Kovačević«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mirko Kovačević'''-->'''Mirko Kovačević''' "Lala" (u. [[14. kolovoza]] [[1941.]]), hrvatski pripadnik [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|pokreta otpora]] u Drugome svjetskom ratu, španjolski borac i [[komunist]]<ref name=panoptikum>(): [http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji ''Panoptikum - splitski heroji''] Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 28. lipnja 2020.</ref><ref name=Lasić/><ref name=Jakir/>  
Mirko Kovačević''' "Lala" (u. [[14. kolovoza]] [[1941.]]), hrvatski pripadnik [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|pokreta otpora]] u Drugome svjetskom ratu, španjolski borac i [[komunist]]<ref name=panoptikum>(): [http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji ''Panoptikum - splitski heroji''] Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 28. lipnja 2020.</ref><ref name=Lasić/><ref name=Jakir/>  


Bio je borac u [[Španjolski građanski rat|španjolskoj boljševičkoj revoluciji]] iz koje se je vratio s velikim ratnim iskustvom. U drugome svjetskom ratu pridružio se je partizanima. Došao je do položaja zapovjednika svih partizanskih  odreda u Dalmaciji.<ref name=Lasić/> Pri tome je važno napomeniti da je bio jedan od ključnih organizatora komunističkog pokreta otpora i da je komunistima u Dalmaciji poslan iz središnjice.<ref>Tomislav Jonjić: [https://www.tomislavjonjic.iz.hr/makarski_sam.pdf ''U vrtlogu političkih promjena: Makarski samostan u doba NDH i komunističke Jugoslavije ''] Tomislav Jonjić. str. 11.</ref> Stigli su skupa iz Zagreba Kovačević i [[Pavle Pap|Pavle Pap Šilja]] u Dalmaciju početkom kolovoza 1941. kao delegati Centralnog komiteta KPH. Zadaća im je bila ubrzati prelazak s diverzantskih akcija na oružani ustanak. 7. kolovoza 1941. održan je sastanak Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju na kojem je određen trodnevni rok za stvoriti sedam partizanskih odreda i te prebaciti ih u Liku i Bosnu. Zadaća je obavljena od 8. do 14. kolovoza 1941., a uz Splitski, stvoreni su Šibenski, Vodičko-zatonski, Primoštensko-krapanjski, Solinski, Trogirski i Sinjski partizanski odred.<ref name=Jakir>Aleksandar Jakir: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2015-pdf/DS-2015_19_Jakir.pdf '' 19. SPLIT OD TRAVNJA 1941. DO RUJNA 1943. GODINE: MJESTO FAŠISTIČKE REPRESIJE I ANTIFAŠISTIČKOG OTPORA''] SPLIT I VLADAN DESNICA 1918. 1945. Zbornik radova s Desničinih susreta 2015..  
Bio je borac u [[Španjolski građanski rat|španjolskoj boljševičkoj revoluciji]] iz koje se je vratio s velikim ratnim iskustvom. U drugome svjetskom ratu pridružio se je partizanima. Došao je do položaja zapovjednika svih partizanskih  odreda u Dalmaciji.<ref name=Lasić/> Pri tome je važno napomeniti da je bio jedan od ključnih organizatora komunističkog pokreta otpora i da je komunistima u Dalmaciji poslan iz središnjice.<ref>Tomislav Jonjić: [https://www.tomislavjonjic.iz.hr/makarski_sam.pdf ''U vrtlogu političkih promjena: Makarski samostan u doba NDH i komunističke Jugoslavije ''] Tomislav Jonjić. str. 11.</ref> Stigli su skupa iz Zagreba Kovačević i [[Pavle Pap|Pavle Pap Šilja]] u Dalmaciju početkom kolovoza 1941. kao delegati Centralnog komiteta KPH. Zadaća im je bila ubrzati prelazak s diverzantskih akcija na oružani ustanak. 7. kolovoza 1941. održan je sastanak Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju na kojem je određen trodnevni rok za stvoriti sedam partizanskih odreda i te prebaciti ih u Liku i Bosnu. Zadaća je obavljena od 8. do 14. kolovoza 1941., a uz Splitski, stvoreni su Šibenski, Vodičko-zatonski, Primoštensko-krapanjski, Solinski, Trogirski i Sinjski partizanski odred.<ref name=Jakir>Aleksandar Jakir: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2015-pdf/DS-2015_19_Jakir.pdf '' 19. SPLIT OD TRAVNJA 1941. DO RUJNA 1943. GODINE: MJESTO FAŠISTIČKE REPRESIJE I ANTIFAŠISTIČKOG OTPORA''] SPLIT I VLADAN DESNICA 1918. 1945. Zbornik radova s Desničinih susreta 2015..  

Trenutačna izmjena od 08:10, 19. ožujka 2022.

Mirko Kovačević "Lala" (u. 14. kolovoza 1941.), hrvatski pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu, španjolski borac i komunist[1][2][3]

Bio je borac u španjolskoj boljševičkoj revoluciji iz koje se je vratio s velikim ratnim iskustvom. U drugome svjetskom ratu pridružio se je partizanima. Došao je do položaja zapovjednika svih partizanskih odreda u Dalmaciji.[2] Pri tome je važno napomeniti da je bio jedan od ključnih organizatora komunističkog pokreta otpora i da je komunistima u Dalmaciji poslan iz središnjice.[4] Stigli su skupa iz Zagreba Kovačević i Pavle Pap Šilja u Dalmaciju početkom kolovoza 1941. kao delegati Centralnog komiteta KPH. Zadaća im je bila ubrzati prelazak s diverzantskih akcija na oružani ustanak. 7. kolovoza 1941. održan je sastanak Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju na kojem je određen trodnevni rok za stvoriti sedam partizanskih odreda i te prebaciti ih u Liku i Bosnu. Zadaća je obavljena od 8. do 14. kolovoza 1941., a uz Splitski, stvoreni su Šibenski, Vodičko-zatonski, Primoštensko-krapanjski, Solinski, Trogirski i Sinjski partizanski odred.[3]

Poginuo je u borbi u selu Košutama. U trenutku pogibije bio je kao zapovjednik svih partizanskih odreda u Dalmaciji, s pripadnicima Prvoga splitskoga partizanskoga odreda.[2] Loš početak odlaska splitskog partizanskog odreda u zaleđe nagovještavao je loš završetak. Cijelo su vrijeme imali su probleme s vodičima. 11. kolovoza Splitski se je partizanski odred zaputio u Zagoru, ali ne u punom sastavu, jer se je jedan vod izgubio te su ga ostala dva voda dva sata. 14. kolovoza stigli su iznad sela Košuta umorni, izgladnjeli i bez opskrbe vodom. Dvojica, Vladimir Marković Inđo i Veljko Neškovčin su pošli u selo po opskrbu namirnicama i pićem, ali su ih seljani dočekali s nepovjerenjem. Izašli su iz sela, ali ih je jedan seljak dočekao uperene puške, na što su Marković i Neškovčin zapucali. Pucnjava je privukla ostale seljake, ustaške i talijanske postrojbe i izbila je borba. Kovačević je poginuo među prvima, što je utjecalo na moral boraca.[1]

Grob mu je u spomen-kosturnici (dio partizanskog Spomen-groblja palim borcima Splita) u pećini na Lovrincu, zajedničkoj grobnici s posmrtnim ostatcima 122 poginula ili pogubljena borca.[5]

U Splitu se je po Mirku Kovačeviću zvala jedna ulica.[2]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 (): Panoptikum - splitski heroji Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 28. lipnja 2020.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Josip Lasić: Onomastički opis splitske hodonimije Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb, 2017. str. 125.
  3. ↑ 3,0 3,1 Aleksandar Jakir: 19. SPLIT OD TRAVNJA 1941. DO RUJNA 1943. GODINE: MJESTO FAŠISTIČKE REPRESIJE I ANTIFAŠISTIČKOG OTPORA SPLIT I VLADAN DESNICA 1918. 1945. Zbornik radova s Desničinih susreta 2015.. Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2016. str. 332.
  4. ↑ Tomislav Jonjić: U vrtlogu političkih promjena: Makarski samostan u doba NDH i komunističke Jugoslavije Tomislav Jonjić. str. 11.
  5. ↑ (): Spomen-obilježja NOB-a u Splitu Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 28. lipnja 2020.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mirko_Kovačević&oldid=434709"