Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sustav Ac-Ds: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sustav Ac-Ds'''-->'''Sustav Ac-Ds''' je sustav [[transpozon|transponiranja]] prvo prepoznat u [[kukuruz]]u. [[Barbara McClintock]] je 1940-ih tako otkrila [[transpozon]]e. Za ovaj rad dobila je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] 1983. godine. <ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota''. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)</ref>  
Sustav Ac-Ds''' je sustav [[transpozon|transponiranja]] prvo prepoznat u [[kukuruz]]u. [[Barbara McClintock]] je 1940-ih tako otkrila [[transpozon]]e. Za ovaj rad dobila je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] 1983. godine. <ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota''. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)</ref>  
Element ''Ac aktivator'' je autonoman, dok je element ''Ds disocijacije'' element koji je trpan odnosno njega se transponira.<ref name=":0">{{Cite book|title=Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics and Informatics||language=eng.|date=2008|publisher=Springer | location = Netherlands|isbn=9781402067532|pages=8–9|doi=10.1007/978-1-4020-6754-9_76|chapter = Ac—Ds (Activator-Dissociator)}}</ref>  ''Ac'' je izvorno otkriven kao onaj koji omogućuje elementu ''Ds''-u razbiti [[kromosom]]e. I ''Ac'' i ''Ds'' mogu ubaciti u gene, prouzrokujući [[mutacija|mutante]] koji mogu vratiti u normalu izrezivanjem elementa.<ref name="McClintock50">{{cite journal | vauthors = McClintock B | title = The origin and behavior of mutable loci in maize |language=eng.| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 36 | issue = 6 | pages = 344–55 | date = June 1950 | pmid = 15430309 | pmc = 1063197 | doi = 10.1073/pnas.36.6.344 }}</ref> Fenotipska posljedica ''Ac''/''Ds'' transpozona uključuje mozaične boje u jezgrama i lišću kukuruza<ref> [https://static-content.springer.com/image/prt%3A978-1-4020-6754-9%2F1/MediaObjects/978-1-4020-6754-9_1_Part_Fig1-76_HTML.jpg Springer.com]</ref>
Element ''Ac aktivator'' je autonoman, dok je element ''Ds disocijacije'' element koji je trpan odnosno njega se transponira.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics and Informatics||language=eng.|date=2008|publisher=Springer | location = Netherlands|isbn=9781402067532|pages=8–9|doi=10.1007/978-1-4020-6754-9_76|chapter = Ac—Ds (Activator-Dissociator)}}</ref>  ''Ac'' je izvorno otkriven kao onaj koji omogućuje elementu ''Ds''-u razbiti [[kromosom]]e. I ''Ac'' i ''Ds'' mogu ubaciti u gene, prouzrokujući [[mutacija|mutante]] koji mogu vratiti u normalu izrezivanjem elementa.<ref name="McClintock50">{{cite journal | vauthors = McClintock B | title = The origin and behavior of mutable loci in maize |language=eng.| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 36 | issue = 6 | pages = 344–55 | date = June 1950 | pmid = 15430309 | pmc = 1063197 | doi = 10.1073/pnas.36.6.344 }}</ref> Fenotipska posljedica ''Ac''/''Ds'' transpozona uključuje mozaične boje u jezgrama i lišću kukuruza<ref> [https://static-content.springer.com/image/prt%3A978-1-4020-6754-9%2F1/MediaObjects/978-1-4020-6754-9_1_Part_Fig1-76_HTML.jpg Springer.com]</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 05:41

Sustav Ac-Ds je sustav transponiranja prvo prepoznat u kukuruzu. Barbara McClintock je 1940-ih tako otkrila transpozone. Za ovaj rad dobila je Nobelovu nagradu 1983. godine. [1] Element Ac aktivator je autonoman, dok je element Ds disocijacije element koji je trpan odnosno njega se transponira.[2] Ac je izvorno otkriven kao onaj koji omogućuje elementu Ds-u razbiti kromosome. I Ac i Ds mogu ubaciti u gene, prouzrokujući mutante koji mogu vratiti u normalu izrezivanjem elementa.[3] Fenotipska posljedica Ac/Ds transpozona uključuje mozaične boje u jezgrama i lišću kukuruza[4]

Izvori

  1. Mrežni udžbenik iz genetike Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)
  2. "Ac—Ds (Activator-Dissociator)" (engl.). Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics and Informatics. Netherlands: Springer. 2008. str. 8–9. doi:10.1007/978-1-4020-6754-9_76. ISBN 9781402067532 
  3. "The origin and behavior of mutable loci in maize" (engl.). Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America 36 (6): 344–55. lipanj 1950. doi:10.1073/pnas.36.6.344. PMC 1063197. PMID 15430309. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1063197/ 
  4. Springer.com
Sadržaj