Konspirologija: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 12:13

Konspirologija je termin ruskog filozofa Aleksandra Dugina iz njegova djela Konspirologija. Znanost o zavjerama, tajnim društvima i okultnom ratu koji bi, prema Duginu, trebao označavati disciplinu koja bi s geopolitičkog stajališta te uz pomoć ezoterije, nekatoličke eshatologije, demonologije i okultizma (umjesto religiologije) izučavala teorije urote, tajna društva i njihove sukobe na geopolitičkoj razini. Pri tome Dugin ponajprije misli na sukob atlantizma (anglosaksonske geopolitike) i euroazijatstva (neosovjetizma), u kojem zastupa potonji stav.

Zbog koketiranja s ezoterijskim i okultističkim učenjima umjesto oslanjanja na religiološku znanost te zbog geopolitičke obojenosti dio znanstvenika (američkih i europskih) odbacuje utemeljenost konspirologije. S druge strane, brojni ugledni ruski znanstvenici, poput Mihaila Naumoviča, a posebno oni bliski euroazijatskoj geopolitičkoj školi, prihvaćaju i upotrebljavaju navedeni termin.

Izvori

Gavran, Zdravko: Konspirologija i demonologija (I.) Portal hrvatskog kulturnog vijeća, 7. veljače 2020. Pristupljeno 15. travnja 2020.
Kipp, Jacob W.: Aleksandr Dugin and the ideology of national revival: Geopolitics, Eurasianism and the conservative revolution European Security 11 (2002.), 91-125.
Shnirelman, Victor: Alexander Dugin: Between Eschatology, Esotericism, and Conspiracy Theory u: Handbook of Conspiracy Theory and Contemporary Religion, 443-460.

Nedovršeni članak Konspirologija koji govori o ezoteriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 8. prosinac 2021. u 17:56 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 12:13 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Konspirologija'''-->'''~~Konspirologija''' je termin ruskog filozofa Aleksandra Dugina iz njegova djela ''Konspirologija. Znanost o zavjerama, tajnim društvima i okultnom ratu'' koji bi, prema Duginu, trebao označavati disciplinu koja bi s [[geopolitika\|geopolitičkog]] stajališta te uz pomoć [[ezoterija\|ezoterije]], nekatoličke [[eshatologija\|eshatologije]], [[demonologija\|demonologije]] i [[okultizam\|okultizma]] (umjesto [[religiologija\|religiologije]]) izučavala [[teorije urote]], [[tajna društva]] i njihove sukobe na geopolitičkoj razini. Pri tome Dugin ponajprije misli na sukob atlantizma (anglosaksonske geopolitike) i euroazijatstva (neosovjetizma), u kojem zastupa potonji stav.		Konspirologija''' je termin ruskog filozofa Aleksandra Dugina iz njegova djela ''Konspirologija. Znanost o zavjerama, tajnim društvima i okultnom ratu'' koji bi, prema Duginu, trebao označavati disciplinu koja bi s [[geopolitika\|geopolitičkog]] stajališta te uz pomoć [[ezoterija\|ezoterije]], nekatoličke [[eshatologija\|eshatologije]], [[demonologija\|demonologije]] i [[okultizam\|okultizma]] (umjesto [[religiologija\|religiologije]]) izučavala [[teorije urote]], [[tajna društva]] i njihove sukobe na geopolitičkoj razini. Pri tome Dugin ponajprije misli na sukob atlantizma (anglosaksonske geopolitike) i euroazijatstva (neosovjetizma), u kojem zastupa potonji stav.

	Zbog koketiranja s ezoterijskim i okultističkim učenjima umjesto oslanjanja na religiološku znanost te zbog geopolitičke obojenosti dio znanstvenika (američkih i europskih) odbacuje utemeljenost konspirologije. S druge strane, brojni ugledni ruski znanstvenici, poput Mihaila Naumoviča, a posebno oni bliski euroazijatskoj geopolitičkoj školi, prihvaćaju i upotrebljavaju navedeni termin.		Zbog koketiranja s ezoterijskim i okultističkim učenjima umjesto oslanjanja na religiološku znanost te zbog geopolitičke obojenosti dio znanstvenika (američkih i europskih) odbacuje utemeljenost konspirologije. S druge strane, brojni ugledni ruski znanstvenici, poput Mihaila Naumoviča, a posebno oni bliski euroazijatskoj geopolitičkoj školi, prihvaćaju i upotrebljavaju navedeni termin.