Stefanija Turkevyč

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir skladatelj

Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka, od 1937. Lukijanovič, ukr. Стефа́нія Іванівна Турке́вич Лісовська; od 1937. Лукіяно́вич, eng. Stefania Turkevich, (25. travnja 1898., Lviv, Austro-Ugarska - 8. travnja 1977., Cambridge, Velika Britanija) bila je prva ukrajinska pijanistica, skladateljica i muzikologinja. Zbog njezinih stavova radove joj je Sovjetski Savez zabranio.

Srednji red (slijeva nadesno): sestra Irena, brat Lev (s reketom), Stefania, oko 1915. godine

Studije

Rodila se je 1898. u Lavovu u svećeničkoj obitelji. Bila je prvim djetetom u obitelji svećenika, zborskog dirigenta, kateheta i glazbenog kritičara Ivana Emanuila Turkevyča (ukr. Івана Емануїла Туркевича) (1872.-1936.) i Sofije Kormoš. Iala je mlađu sestru Irenu Turkevyč-Martinec' i mlađeg brata Leva Ivanovyča Turkevyča. Djed Lev Sofronovyč Turkevyč i otac Ivan Emanuil bili su svećenici. Mati Sofija bila je pijanistica, koja je učila svirati kod Karolja Mikule i Williama Kurza, također je pratila mladu opernu pjevačicu Solomiju Krušeljnicku.

Stefanija je započela studij muzike kod Vasilja Barvinskog na Višem glazbenom institutu imena Mikole Lysenka (ukr. Львівська національна музична академія імені Миколи Лисенка), a od 1914. do 1916. nastavila je studij u Beču kao pijanistica kod Williama Kurza. Nakon Prvog svjetskog rata studirala je kod Adolfa Chibinskog na Sveučilištu u Lavovu, a također je pohađala njegova predavanja o teoriji glazbe u Lavovu.

Godine 1919. napisala je svoje prvo glazbeno djelo - Liturgiju, koje je izvedeno nekoliko puta u katedrali svetog Jurja u Lavovu.

Godine 1921. studirala je kod Guida Adlera na Sveučilištu u Beču, gdje je i diplomirala 1923. godine na magisteriju. Godine 1925. udala se i preselila sa suprugom u Berlin, gdje je studirala kod Arnolda Schoenberga, a u tom se razdoblju rodila i kći Zoe.

1930. godine otputovala je u Prag, Čehoslovačku, studirao kod Zdeněk Nejedlý na Karlovo sveučilište, i je nastavila sveučilišni studij na Muzičkoj akademiji radi obrane doktorske disertacije 1934. o ukrajinskom folkloru u ruskim operama. Iste godine doktorirala je muzikologiju u Pragu i postala prva žena iz Galicije (tada dio Poljske) koja je doktorirala.

Nakon toga vratila se u rodni Lavov, gdje je do početka Drugog svjetskog rata radila kao učiteljica glazbene teorije i klavira.

Poslijeratno razdoblje

Za vrijeme rata radila je kao mentorica i koncertna voditeljica u Lavovu, a kasnije izvanredna profesorica, a nakon rata preselila se u Austriju i kasnije u Italiju da bi upoznala svog drugog muža, liječnika koji je radio za britansku vojsku.

U jesen 1946. preselila se u Veliku Britaniju gdje se vratila svom kreativnom radu i od tog vremena do kraja života napisala je većinu svojih skladbâ.

Kompozicije

Simfonije

1. Симфонія – Simfonija br. 1 – 1937.
2. Симфонія no. 2(a) – Simfonija br. 2(a) – 1952.
2. Симфонія no. 2(b) (2-гий варіант) – Simfonija br. 2(b) (2. inačica)
3. Симфонієта – Symphoniette – 1956.
4. Три Симфонічні Ескізи – Tri simfonične skice – 3-го травня, 1975.
5. Симфонічна поема – Simfonična poema «La Vitа»
6. Space Symphony – Svemirska simfonija - 1972.
7. Суіта для подвійного струнного оркестру – Suita za dvostruki gudački orkestar
8. Fantazija za dvostruki gudački orkestar

Baleti

9. Руки – Ruke – Bristol, 1957.
10. Перли – Perle
11. Весна (Дитячий балет) – Proljeće – (dječji balet) 1934.-5.
12. Мавка (a) – Mavka – Šumska nimfa – 1964.-7. – Belfast
12. Мавка (b) – Mavka – Šumska nimfa – 1964.-7. – Belfast
13. Страхопуд – Strašilo – 1976.

Opere

14. Мавка – Mavka – (nedovršena) zasnovana na Šumskoj pjesmi (Лісова пісня) Lesje Ukrajinke

Dječje opere

15. «Цар Ох» або Серце Оксани – Car Oh ili Oksanino srce – 1960.
16. «Куць» – Kuc'
17. «Яринний городчик» – Jarinski gradić (1969.)

Skladbe za zbor

18. Літургія - Liturgija - 1919.
19. Псалом Шептицькому - Psalam Šeptickomu
20. До Бою
21. Триптих - Triptih
22. Колискова (А-а, котика нема) - Uspavanka (A-a, nema mačka), 1946.

Instrumentalne skladbe za komorne glazbe

23. Соната для скрипки і фортепіано, 1935. – Sonata za violinu i fortepiano
24. (a) Cтрунний квартет , 1960. – 1970. – Gudački kvartet
24. (b) Cтрунний квартет , 1960. – 1970. – Gudački kvartet
25. Тріо для скрипки, альта і віолончела , 1960. – 1970. – Trio za violinu, violu i violončelo
26. Квінтет для двох скрипок, альта, віолончела фортепіано , 1960. – 1970. – Kvintet za dvije violine, alt, violončelo i fortepiano
27. Тріо для флейти, кларнету, фагота, 1972. – Trio za flautu, klarinet i fagot

Skladbe za fortepiano

28. Варіації на Українську тему, 1932. – Varijacije na ukrajinsku temu
29. Фантазія: Суїта фортепянна на Українські теми – Fantazija: Suita za klavir na ukrajinske teme, 1940.
30. Імпромпту – Impromptu, 1962.
31. Гротеск – Groteska, 1964.
32. Гірська сюїта – Gorska suita, 1966. – 1968.
33. Цикл п’єс для дітей – Ciklus komada za djecu, 1936. – 1946.
34. Українські коляди та щедрівки – Ukrajinske kolende i ščedrivke
35. Вістку голосить – Vijest kličem
36. Christmas with Harlequin - Božić s harlekinom, 1971.

Razno

i. – Серце – Srce - solo glas s orkestrom

ii. – Лорелеї – Lorelei – pripovjedač, harmonij i klavir, 1919. – tekst: Lesja Ukrajinka

iii. – Май – Svibanj – 1912.

iv. – Тема народної пісні – Tema narodne pjesme

v. – На Майдані – Na Majdanu, komad za klavir

vi. – Не піду до леса з конечкамі – Лемківська пісня – - lemkovska pjesma

Izvori

]]}},

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Интернет енциклопедија

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Vanjske poveznice

• Ukrainian Art Song Project – Stefania Turkewich pristupljeno 24. studenoga 2019.
• Stefania Turkewich: Galicians I |The Art Songs pristupljeno 24. studenoga 2019.
• Музичко меморијални музеј pristupljeno 24. studenoga 2019.