Razlika između inačica stranice »Retencija (filozofija)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Retencija''', u nauku o vremenu [[Edmund Husserl|E. Husserla]], je sjećanje na temelju onoga protentno danoga ([[protencija]]). Retencija skupa s protencijom kao onim što se odnosi na budućnost i sadašnjost stvara unutarnju [[svijest]] o vremenu. Ona je pripadna sadašnjoj fazi imanentnoga, to jest nutarnje doživljenoga vremena, s obzirom na koje se pojavljuje kao svijest o protjecanju vremena, odnosno o njegovu prelaženju u prošlost. Tako istodobno u sadašnjost ulazi buduće, protentno vrijeme, čime se uspostavlja kontinuum svijesti o vremenu. Zahvaljujući kontinuitetu prošloga, sadašnjeg i budućega, svijest o vremenu može u tom jedinstvu iskušavati predmete u njihovoj jedinstvenoj zornoj danosti.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52566 Retencija] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 10:16, 24. ožujka 2022.
Retencija, u nauku o vremenu E. Husserla, je sjećanje na temelju onoga protentno danoga (protencija). Retencija skupa s protencijom kao onim što se odnosi na budućnost i sadašnjost stvara unutarnju svijest o vremenu. Ona je pripadna sadašnjoj fazi imanentnoga, to jest nutarnje doživljenoga vremena, s obzirom na koje se pojavljuje kao svijest o protjecanju vremena, odnosno o njegovu prelaženju u prošlost. Tako istodobno u sadašnjost ulazi buduće, protentno vrijeme, čime se uspostavlja kontinuum svijesti o vremenu. Zahvaljujući kontinuitetu prošloga, sadašnjeg i budućega, svijest o vremenu može u tom jedinstvu iskušavati predmete u njihovoj jedinstvenoj zornoj danosti.[1]