Razlika između inačica stranice »Crkva Pohode Blažene Djevice Marije u Banjoj Luci«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
 
Redak 26: Redak 26:
Župa je više puta mijenjala sjedište. Na sadašnje mjesto, nekoć zvano Latinska Mahala, preneseno je 1859., kada je tu sagrađena župna kuća i skromna kapelica. Današnja Crkva Pohode Blaćene Djevice Marije sagrađena je 1891. godine. Nakon potresa koji je zatekao Banjaluku 1969., znatno je bila oštećena, ali je temeljito obnovljena. Godine 1992. ponovno su je oštetili srpski ekstremisti, ali je sve vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] služila svojoj svrsi.
Župa je više puta mijenjala sjedište. Na sadašnje mjesto, nekoć zvano Latinska Mahala, preneseno je 1859., kada je tu sagrađena župna kuća i skromna kapelica. Današnja Crkva Pohode Blaćene Djevice Marije sagrađena je 1891. godine. Nakon potresa koji je zatekao Banjaluku 1969., znatno je bila oštećena, ali je temeljito obnovljena. Godine 1992. ponovno su je oštetili srpski ekstremisti, ali je sve vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] služila svojoj svrsi.


Pored crkve, nalazi se župna kuća, koja je sagrađena 1930-ih godina. Cilj je bio da stanovi u kući ne budu samo za župu, nego da se iznajmljivanjem ostvari njezino samostalno financiranje, budući da župa nema nikakvih drugih nekretnina. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] najveći je dio kuće nacionaliziran i nikada nije vraćen [[Banjolučka biskupija|Banjolučkoj biskupiji]]. U lipnju 1995. kuća je teško oštećena eksplozivnom napravom, a u nju su se uselile [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpske]] izbjeglice. Župi je ostala na raspolaganju samo jedna prostorija kao ured. Trebalo je nekoliko godina da se barem ured i stan za svećenika ponovno vrate.<ref>{{cite web|url=https://www.biskupija-banjaluka.org/?page_id=1502|title=Župa Banja Luka|publisher=biskupija-banjaluka.org|accessdate = 11. 11. 2018.}}</ref>
Pored crkve, nalazi se župna kuća, koja je sagrađena 1930-ih godina. Cilj je bio da stanovi u kući ne budu samo za župu, nego da se iznajmljivanjem ostvari njezino samostalno financiranje, budući da župa nema nikakvih drugih nekretnina. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] najveći je dio kuće nacionaliziran i nikada nije vraćen [[Banjolučka biskupija|Banjolučkoj biskupiji]]. U lipnju 1995. kuća je teško oštećena eksplozivnom napravom, a u nju su se uselile [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpske]] izbjeglice. Župi je ostala na raspolaganju samo jedna prostorija kao ured. Trebalo je nekoliko godina da se barem ured i stan za svećenika ponovno vrate.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.biskupija-banjaluka.org/?page_id=1502|title=Župa Banja Luka|publisher=biskupija-banjaluka.org|accessdate = 11. 11. 2018.}}</ref>


U dvorištu crkve se nalazi spomenik posvećen [[Ivan Merz|bl. Ivanu Merzu]], jer je upravo u toj crkvi u maticu krštenih on upisan.
U dvorištu crkve se nalazi spomenik posvećen [[Ivan Merz|bl. Ivanu Merzu]], jer je upravo u toj crkvi u maticu krštenih on upisan.

Trenutačna izmjena od 02:45, 8. prosinca 2021.

Crkva Pohode BDM
Lokacija Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Godine izgradnje 1891.
Religija katoličanstvo
Patron Pohoda Blažene Djevice Marije

Crkva Pohode Blažene Djevice Marije, rimokatolička crkva u Banjoj Luci. Današnja je župna crkva župe Pohode Blažene Djevice Marije u Banjoj Luci. U susjedstvu je KŠC "Bl. Ivan Merz" i grkokatolička Crkva Hrista Carja.

Povijest

Župa je više puta mijenjala sjedište. Na sadašnje mjesto, nekoć zvano Latinska Mahala, preneseno je 1859., kada je tu sagrađena župna kuća i skromna kapelica. Današnja Crkva Pohode Blaćene Djevice Marije sagrađena je 1891. godine. Nakon potresa koji je zatekao Banjaluku 1969., znatno je bila oštećena, ali je temeljito obnovljena. Godine 1992. ponovno su je oštetili srpski ekstremisti, ali je sve vrijeme rata u Bosni i Hercegovini služila svojoj svrsi.

Pored crkve, nalazi se župna kuća, koja je sagrađena 1930-ih godina. Cilj je bio da stanovi u kući ne budu samo za župu, nego da se iznajmljivanjem ostvari njezino samostalno financiranje, budući da župa nema nikakvih drugih nekretnina. Nakon Drugog svjetskog rata najveći je dio kuće nacionaliziran i nikada nije vraćen Banjolučkoj biskupiji. U lipnju 1995. kuća je teško oštećena eksplozivnom napravom, a u nju su se uselile srpske izbjeglice. Župi je ostala na raspolaganju samo jedna prostorija kao ured. Trebalo je nekoliko godina da se barem ured i stan za svećenika ponovno vrate.[1]

U dvorištu crkve se nalazi spomenik posvećen bl. Ivanu Merzu, jer je upravo u toj crkvi u maticu krštenih on upisan.

Izvori

  1. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

Vanjske poveznice