Razlika između inačica stranice »Ribogojilište Ruda«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ribogojilište Ruda'''-->'''Ribogojilište Ruda''', [[ribogojilište]] [[pastrva|pastrve]], na izvoru rijeke [[Ruda (rijeka)|Rude]], u 240 bazena.  
Ribogojilište Ruda''', [[ribogojilište]] [[pastrva|pastrve]], na izvoru rijeke [[Ruda (rijeka)|Rude]], u 240 bazena.  


== Izgled ==
== Izgled ==

Trenutačna izmjena od 10:28, 24. ožujka 2022.

Ribogojilište Ruda, ribogojilište pastrve, na izvoru rijeke Rude, u 240 bazena.

Izgled

Ima na sedam kaskada 140 velikih bazena, a uz to i 100 malih za mlađ pastve pod zajedničkim krovom. Ukupno 240 bazena i bazenčića, što ga čini rijetkim u svjetskim okvirima. Ribogojilište funkcionira na površini od 68.000 metara četvornih.[1]

Povijest

Glavni projekt izgradnje punosistemskog pastrvskog ribogojilišta Ruda izrađen je 1981. godine. Fizikalno-kemijski parametri vode i tla mjereni su ispitivani više mjeseci, nakone čega je odabrana lokacija i krenulo se je u izgradnju ribogojilišta.[2]

Bio je jedan od najboljih ribnjaka u Europi i veliki izvoznik. Ribnjačarska tvrtka mještanima je pružala dobar život. Privatizacijom 1990-ih, počinje postupni pad. [3] Na tržištu se jedno vrijeme i dobro držao. 2013. godine godišnja proizvodnja konzumne kalifornijske pastrve bila je između 700 i 800 tona. 70 posto bilo je za tuzemno, a 30 posto ribe išlo je u izvoz. Konzum i Ledo su mu otkupljivali sve količine. Koncesionar je čekao građevinsku dozvolu za izgradnju još jednog bazena kapaciteta 120 ili 150 tona konzumne kalifornijske pastrve godišnje. Tada su zapošljavali 28 zaposlenika.[1]

Promijenio se niz vlasnika, dugovi su rasli i došlo je do otvaranja stečaja. Najveće uzgajalište pastrve, kapaciteta da zaposli 40 mještana, danas propada. Zaraslo je u travu i postao je odlagalište otpada.[3]

Dodatni objekti

Vlasnik iz 2013. imao je dokumentaciju za gradnju malih hidroelektrana na Rudi podno bazena. Iskoristila bi se za proizvodnju električne energije voda koja protječe preko kaskada i kroz postojeće bazene te otječe u ribogojilišta. Na zemljištu istog vlasnika bila je predviđena i gradnja četiriju punionica vode.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Agroklub Proizvodnja zdrave hrane u Zagori 24. srpnja 2013., pristupljeno 4. veljače 2020.
  2. CROSBI Dan Lipovšćak: RENOVACIJA SUSTAVA PASTRVSKOG RIBOGJILIŠTA „RUDA“ , Agronomski fakultet, Zagreb , 2014.
  3. 3,0 3,1 Vijesti HRT Anita Markovina Radnić/HRT: Nekad najveće uzgajalište pastrve sada odlagalište otpada 4. veljače 2020., pristupljeno 4. veljače 2020.