Razlika između inačica stranice »Nibelunzi (1924.)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
 
Redak 27: Redak 27:
}}
}}


'''''Nibelunzi''''' ([[Njemačka|njem]]. ''Die Nibelungen'') je slavni [[Njemačka|njemački]] crno-bijeli nijemi pustolovni [[fantastika|fantastični]] ep iz [[1924.]] kojeg je režirao [[Fritz Lang]]. [[Film]] je snimljen u dva dijela; prvi, “'''Siegfried'''” je imao premijeru u kinima [[14. veljače]], a drugi “'''Kriemhilds Rache'''” [[26. travnja]] [[1924.]] Obadva filma snimljena su po sagi o Nibelunzima iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i sve skupa traju preko 4 sata. To je jedan od klasika kinematografije koji je u Njemačkoj doživio velik uspjeh u kinima.<ref>{{Citiraj web|last=Mordant|first=Hall |url=http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9C0DE3DF1E3BE233A25757C2A96E9C946495D6CF&scp=3&sq=nibelungen%20lang&st=cse|title=Die Nibelungen: Siegfried (1924) - THE SCREEN; An Opera Story|publisher=New York Times|date=24, kolovoza 1925|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>
'''''Nibelunzi''''' ([[Njemačka|njem]]. ''Die Nibelungen'') je slavni [[Njemačka|njemački]] crno-bijeli nijemi pustolovni [[fantastika|fantastični]] ep iz [[1924.]] kojeg je režirao [[Fritz Lang]]. [[Film]] je snimljen u dva dijela; prvi, “'''Siegfried'''” je imao premijeru u kinima [[14. veljače]], a drugi “'''Kriemhilds Rache'''” [[26. travnja]] [[1924.]] Obadva filma snimljena su po sagi o Nibelunzima iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i sve skupa traju preko 4 sata. To je jedan od klasika kinematografije koji je u Njemačkoj doživio velik uspjeh u kinima.<ref>{{Citiranje weba|last=Mordant|first=Hall |url=http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9C0DE3DF1E3BE233A25757C2A96E9C946495D6CF&scp=3&sq=nibelungen%20lang&st=cse|title=Die Nibelungen: Siegfried (1924) - THE SCREEN; An Opera Story|publisher=New York Times|date=24, kolovoza 1925|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>


== Radnja ==
== Radnja ==
Redak 51: Redak 51:
== Zanimljivosti ==
== Zanimljivosti ==


*Lutka zmaja je bila upravljana od 17 ljudi<ref>{{Citiraj web|last=|first= |url=http://www.filmsite.org/visualeffects3.html|title=Greatest Visual and Special Effects (F/X) - Milestones in Film|publisher=Filmsite.org|date=|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>
*Lutka zmaja je bila upravljana od 17 ljudi<ref>{{Citiranje weba|last=|first= |url=http://www.filmsite.org/visualeffects3.html|title=Greatest Visual and Special Effects (F/X) - Milestones in Film|publisher=Filmsite.org|date=|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>
*Film je bio jedan od najkomercijalnijih u njemačkim kinima
*Film je bio jedan od najkomercijalnijih u njemačkim kinima
*Priča je poprilično vjerna mitu o Nibelunzima
*Priča je poprilično vjerna mitu o Nibelunzima
Redak 58: Redak 58:


''Bruce Durham'' je u svojoj recenziji napisao:  
''Bruce Durham'' je u svojoj recenziji napisao:  
:„Prije Petera Jacksona i njegove triologije “[[Gospodar prstenova]]”, prije “Istrebljivača zmaja”, „Conana“ i Harryhausenovih filmova o „Sinbadu“, bili su „Nibelunzi“. Režirani od legendarnog Fritza Langa, ovaj nijemi klasik iz 1924. je otac svih fantastičnih epova, obavezan film za gledanje za svakog ljubitelja žanra...Osim iznimnog dizajna scenografije i inovativnog vizualnog stila, moram spomenuti i Siegfriedov susret sa zmajem. To je uistinu nevjerojatna scena, to više impresivnija kada se ima na umu kada je film snimljen...“Nibelunzi“ su jedno od onih rijetkih remek-djela koje nadvisuju kinematografiju, uistinu jedan velik film“.<ref>{{Citiraj web|last=Durham|first=Bruce |url=http://www.brucedurham.ca/page33.html|title=Review: Die Nibelungen|publisher=|date=|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>  
:„Prije Petera Jacksona i njegove triologije “[[Gospodar prstenova]]”, prije “Istrebljivača zmaja”, „Conana“ i Harryhausenovih filmova o „Sinbadu“, bili su „Nibelunzi“. Režirani od legendarnog Fritza Langa, ovaj nijemi klasik iz 1924. je otac svih fantastičnih epova, obavezan film za gledanje za svakog ljubitelja žanra...Osim iznimnog dizajna scenografije i inovativnog vizualnog stila, moram spomenuti i Siegfriedov susret sa zmajem. To je uistinu nevjerojatna scena, to više impresivnija kada se ima na umu kada je film snimljen...“Nibelunzi“ su jedno od onih rijetkih remek-djela koje nadvisuju kinematografiju, uistinu jedan velik film“.<ref>{{Citiranje weba|last=Durham|first=Bruce |url=http://www.brucedurham.ca/page33.html|title=Review: Die Nibelungen|publisher=|date=|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>  


''Keith Allen'' je zaključio:  
''Keith Allen'' je zaključio:  
:„Langova adaptacija germanskog epa o Nibelunzima, od kojih je “Siegfried“ prvi dio, je vjerojatno redateljevo najbolje ostvarenje koje posjeduje nekakav mističan ugođaj. Lang je stvorio fantastičan, snovit svijet koji je nekako odvojen od običnog iskustva te ga je nastanio sa nevjerojatno dobro ostvarenim likovima“. <ref>{{Citiraj web|last=Allen|first=Keith |url=http://www.movierapture.com/siegfried.htm|title=Review: Die Nibelungen: Siegfried (1924)|publisher=Movie Rapture|date=2004|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>
:„Langova adaptacija germanskog epa o Nibelunzima, od kojih je “Siegfried“ prvi dio, je vjerojatno redateljevo najbolje ostvarenje koje posjeduje nekakav mističan ugođaj. Lang je stvorio fantastičan, snovit svijet koji je nekako odvojen od običnog iskustva te ga je nastanio sa nevjerojatno dobro ostvarenim likovima“. <ref>{{Citiranje weba|last=Allen|first=Keith |url=http://www.movierapture.com/siegfried.htm|title=Review: Die Nibelungen: Siegfried (1924)|publisher=Movie Rapture|date=2004|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>


''Richard Scheib'' je utvrdio:  
''Richard Scheib'' je utvrdio:  
Redak 67: Redak 67:


[[Damir Radić]] je zapisao:
[[Damir Radić]] je zapisao:
:Prvi, u znatnoj mjeri idilično intonirani dio, smireno je formalno oblikovan pri čemu dominira geometrijski pravilna i monumentalna arhitektura; u drugom je dijelu tome suprotstavljena kaotična [[mizanscena]], sukladna silovitu sukobu Huna i Burgundijaca koji, uobličen izrazito dinamično, zauzima najveći dio filma. Dvojnost strukture očituje se i u izmjeni protagonista: dobronamjerna i vesela Siegfrieda smjenjuje opsesivna Kriemhilda, koja je sama podvojen lik – od žene pune ljubavi pretvara se u manipulativnu rušilačku silu što se naslanja na lik dr. Mabusea i navještava žensku podvojenost između dobra i zla u likovima Marije i robotske Marije iz [[Metropolis (1927)|Metropolisa]], odnosno kasnije fatalne žene Langova amereričkog opusa.<ref>{{Citiraj web|last=Radić|first=Damir |url=http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1214|title=Nibelunzi|publisher=[[Filmski leksikon]]|date=|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>
:Prvi, u znatnoj mjeri idilično intonirani dio, smireno je formalno oblikovan pri čemu dominira geometrijski pravilna i monumentalna arhitektura; u drugom je dijelu tome suprotstavljena kaotična [[mizanscena]], sukladna silovitu sukobu Huna i Burgundijaca koji, uobličen izrazito dinamično, zauzima najveći dio filma. Dvojnost strukture očituje se i u izmjeni protagonista: dobronamjerna i vesela Siegfrieda smjenjuje opsesivna Kriemhilda, koja je sama podvojen lik – od žene pune ljubavi pretvara se u manipulativnu rušilačku silu što se naslanja na lik dr. Mabusea i navještava žensku podvojenost između dobra i zla u likovima Marije i robotske Marije iz [[Metropolis (1927)|Metropolisa]], odnosno kasnije fatalne žene Langova amereričkog opusa.<ref>{{Citiranje weba|last=Radić|first=Damir |url=http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1214|title=Nibelunzi|publisher=[[Filmski leksikon]]|date=|accessdate=4. ožujka 2012}}</ref>
==Izvori==
==Izvori==
{{izvori|2}}
{{izvori|2}}

Trenutačna izmjena od 22:29, 1. prosinca 2021.

Nibelunzi
200px
Naslov izvornika
Die Nibelungen
RedateljFritz Lang
ProducentErich Pommer
ScenaristFritz Lang
Thea von Harbou
Glavne ulogePaul Richter
Margarethe Schon
Hanna Ralph
Bernhard Goetzke
Theodor Loos
Rudolph Klein-Rogge
Rudolf Rittner
Hans Adalbert von Schlettow
Georg August Koch
SnimateljCarl Hoffman
Günther Rittau
Walter Ruttmann
Godina izdanja1924.
Trajanje143 min. (1. dio)
143 min. (2. dio)
DržavaFlag of Germany.svg Njemačka
Jeziknjemački
IMDB Logo 2016.svg Profil na IMDb-u
Applications-multimedia.svg Portal o filmu

Nibelunzi (njem. Die Nibelungen) je slavni njemački crno-bijeli nijemi pustolovni fantastični ep iz 1924. kojeg je režirao Fritz Lang. Film je snimljen u dva dijela; prvi, “Siegfried” je imao premijeru u kinima 14. veljače, a drugi “Kriemhilds Rache26. travnja 1924. Obadva filma snimljena su po sagi o Nibelunzima iz 13. stoljeća i sve skupa traju preko 4 sata. To je jedan od klasika kinematografije koji je u Njemačkoj doživio velik uspjeh u kinima.[1]

Radnja

Siegfired

Datoteka:Nibelunzi2.jpg
Siegfried se okupao u zmajevoj krvi

Princ Siegfried, sin kralja Siegmunda i vladara Nibelunga, sa čarobnim mačem krene prema dvoru kralja Gunthera u gradu Wormsu kako bi zaprosio ruku princeze Kriemhild. Na svojem putu sretne kralja patuljaka Albericha koji mu otkrije blago Nibelunga u jednoj pečini te ubije zmaja i okupa se u njegovoj krvi, što ga učini nepobjedivim, osim jednog dijela na njegovom tijelu koje je bilo pokriveno listom i koji je ostao njegova „Ahilova peta“. Uz to, dobije i plašt koji ga čini nevidljivim. Kako bi osvojio srce princeze Kriemhild koje voli, Siegfried pomogne njenom bratu Guntheru da zaprosi ruku zle princeze Brunhild, vladarice Islanda, koja će se udati samo za muškarca koji ju pobijedi u seriji teških zadataka. Uz upotrebu svoje čarolije, Siegfried uspije riješiti zadaće ali stekne novog neprijatelja, Hagena, Guntherovog polubrata. Kada sazna da je bila prevarena kada se udala za Gunthera, Brunhilda se odluči osvetiti Siegfriedu. Hagen ga ubije kada sazna za njegovu slabu točku.

Kriemhildina osveta

Nakon što je Hagen ubio njenog supruga Siegfrieda, Kriemhild se udala za Etzela, kralja Huna s kojim je dobila sina, ali je u njoj rasla želja za osvetom. Nije se pomirila sa Guntherom koji je od nje oteo blago Nibelunga ni sa smrču Siegfrieda. Par godina kasnije ona uspijeva uvjeriti svojeg novog supruga da pozove Hagena i ostale Burgundijance u njihov dvorac kako bi mogla izvesti svoju osvetu. Etzel se protivi napadati goste, no ona nagovori njegovog brata da napadne Hagena. Izbija pokolj.

Glumci

  • Paul Richter - Siegfried
  • Margarethe Schon - Kriemhild
  • Theodor Loos - Kralj Gunther
  • Hanna Ralph - Brunhild
  • Hans Adalbert Schlettow - Hagen von Tronje

Zanimljivosti

  • Lutka zmaja je bila upravljana od 17 ljudi[2]
  • Film je bio jedan od najkomercijalnijih u njemačkim kinima
  • Priča je poprilično vjerna mitu o Nibelunzima

Kritike

Bruce Durham je u svojoj recenziji napisao:

„Prije Petera Jacksona i njegove triologije “Gospodar prstenova”, prije “Istrebljivača zmaja”, „Conana“ i Harryhausenovih filmova o „Sinbadu“, bili su „Nibelunzi“. Režirani od legendarnog Fritza Langa, ovaj nijemi klasik iz 1924. je otac svih fantastičnih epova, obavezan film za gledanje za svakog ljubitelja žanra...Osim iznimnog dizajna scenografije i inovativnog vizualnog stila, moram spomenuti i Siegfriedov susret sa zmajem. To je uistinu nevjerojatna scena, to više impresivnija kada se ima na umu kada je film snimljen...“Nibelunzi“ su jedno od onih rijetkih remek-djela koje nadvisuju kinematografiju, uistinu jedan velik film“.[3]

Keith Allen je zaključio:

„Langova adaptacija germanskog epa o Nibelunzima, od kojih je “Siegfried“ prvi dio, je vjerojatno redateljevo najbolje ostvarenje koje posjeduje nekakav mističan ugođaj. Lang je stvorio fantastičan, snovit svijet koji je nekako odvojen od običnog iskustva te ga je nastanio sa nevjerojatno dobro ostvarenim likovima“. [4]

Richard Scheib je utvrdio:

"Siegfried i Kriemhildina osveta su dva potpuno različita filma. Sigurno je tadašnjoj publici bilo neobično gledati ih odjednom. Oba filma govore o legendarnoj priči koja je postala slavna zahvaljujuči "Krugu" Richarda Wagnera...U "Krimehildinoj osveti" Lang napušta fantastiku i mitologiju i film bi skoro mogao proći kao povijesni ep...Sva melodrama je pompozna i pomalo spora a Lang sigurno zna kako to naglasiti. Ono što osvaja je Langov hrabar, vizualno fascinanatan dizajn - likovi u šljemu sa krilima, kostimi i zidovi sa snažnim trokutom i dijamantima. Njegovi filmovi su gotovo arhitekturške fantazije".

Damir Radić je zapisao:

Prvi, u znatnoj mjeri idilično intonirani dio, smireno je formalno oblikovan pri čemu dominira geometrijski pravilna i monumentalna arhitektura; u drugom je dijelu tome suprotstavljena kaotična mizanscena, sukladna silovitu sukobu Huna i Burgundijaca koji, uobličen izrazito dinamično, zauzima najveći dio filma. Dvojnost strukture očituje se i u izmjeni protagonista: dobronamjerna i vesela Siegfrieda smjenjuje opsesivna Kriemhilda, koja je sama podvojen lik – od žene pune ljubavi pretvara se u manipulativnu rušilačku silu što se naslanja na lik dr. Mabusea i navještava žensku podvojenost između dobra i zla u likovima Marije i robotske Marije iz Metropolisa, odnosno kasnije fatalne žene Langova amereričkog opusa.[5]

Izvori

Vanjske poveznice