Mušḫuššu: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 93: | Redak 93: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
[[Datoteka:Pergamonmuseum Ishtartor 05.jpg|thumb|right|Rekonstrukcija [[Ištarine dveri|Ištarinih dvera]] u [[berlin]]skome [[Pergamski muzej|Pergamskome muzeju]].]] | [[Datoteka:Pergamonmuseum Ishtartor 05.jpg|thumb|right|Rekonstrukcija [[Ištarine dveri|Ištarinih dvera]] u [[berlin]]skome [[Pergamski muzej|Pergamskome muzeju]].]] | ||
Mušhuššu se već pojavio u sumerskoj religiji i umjetnosti, pa tako i na vazi za libaciju koju je sumerski vladar [[Gudea]] posvetio [[Ningišzida|Ningišzidi]].<ref name=MPS156>{{ | Mušhuššu se već pojavio u sumerskoj religiji i umjetnosti, pa tako i na vazi za libaciju koju je sumerski vladar [[Gudea]] posvetio [[Ningišzida|Ningišzidi]].<ref name=MPS156>{{Citiranje knjige|last1=Wiggermann|first1=F. A. M.|title=Mesopotamian Protective Spirits: The Ritual Texts|date=1992.|publisher=[[Brill Publishers]]|isbn=978-90-72371-52-2|page=156|url=https://books.google.com/books?id=xYX64ZkwkMIC&pg=PA156|language=en}}</ref><ref name=MPS168>{{Citiranje knjige|last1=Wiggermann|first1=F. A. M.|title=Mesopotamian Protective Spirits: The Ritual Texts|date=1992.|publisher=Brill Publishers|isbn=978-90-72371-52-2|page=168|url=https://books.google.com/books?id=xYX64ZkwkMIC&pg=PA168|language=en}}</ref> | ||
''Mušḫuššu'' je sveta životinja [[Marduk]]a i njegovoga sina [[Nabu]]a tijekom [[Novobabilonsko Kraljevstvo|Novobabilonskoga Kraljevstva]]. [[Marduk]] ga je preuzeo od [[Tišpak]]a, mjesnoga boga [[Ešnuna|Ešnune]].<ref>Bienkowski, Piotr; Millard, Alan Ralph (2000). [https://books.google.ba/books?id=KdlhaAfK1sYC&pg=PA189&redir_esc=y Dictionary of the Ancient Near East]. University of Pennsylvania Press. p. 189. {{ISBN|978-0-8122-3557-9}}.</ref> | ''Mušḫuššu'' je sveta životinja [[Marduk]]a i njegovoga sina [[Nabu]]a tijekom [[Novobabilonsko Kraljevstvo|Novobabilonskoga Kraljevstva]]. [[Marduk]] ga je preuzeo od [[Tišpak]]a, mjesnoga boga [[Ešnuna|Ešnune]].<ref>Bienkowski, Piotr; Millard, Alan Ralph (2000). [https://books.google.ba/books?id=KdlhaAfK1sYC&pg=PA189&redir_esc=y Dictionary of the Ancient Near East]. University of Pennsylvania Press. p. 189. {{ISBN|978-0-8122-3557-9}}.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 18:31
{{#invoke:Infobox|infobox}} Mušḫuššu (𒈲𒄭𒄊; prije čitano kao sirrušu, sirrush) ili Mushkhushshu (engleski izgovor: "Mush·khush·shu") je biće iz Mezopotamske mitologije. Mušḫuššu je mitološka hibridna životinja prekrivena krljuštima sa stražnjima nogama koje liče na orlove kandže te prednjima koje liče na lavlje noge. Mušḫuššu ima dug vrat i rep. Na glavi ima rogove i grivu te zmijski jezik. Najpoznatiji prikaz Mušḫuššua je na rekonstruiranim babilonskim Ištarinim dverima iz 6. stoljeća pr. Kr.
Oblik mušḫuššu je akadski nominativ sumerskoga 𒈲𒄭𒄊 MUŠ.ḪUS, „crvenkasta zmija“ (engleski: reddish snake), „siilna zmija“ (engleski: fierce snake).[1] Jedan autor[2], ožda slijedeći druge, preveo je kao „blistava zmija“ (engleski: splendor snake) (𒈲 MUŠ je sumerski izraz za zmiju). Čitanje drugoga djela kao sir-ruššu je rezultat pogrešnoga prevođenja u ranoj asiriologiji.[3]
Povijest[uredi]
Mušhuššu se već pojavio u sumerskoj religiji i umjetnosti, pa tako i na vazi za libaciju koju je sumerski vladar Gudea posvetio Ningišzidi.[4][5]
Mušḫuššu je sveta životinja Marduka i njegovoga sina Nabua tijekom Novobabilonskoga Kraljevstva. Marduk ga je preuzeo od Tišpaka, mjesnoga boga Ešnune.[6]
Zviježđe vodena zmija je u babilonskim astronomskim tekstovima zvano Bašmu, „zmija“ (𒀯𒈲, MUL.dMUŠ). Prikazivano je s ribljim torsom, zmijskim repom, lavljim prednjim šapama, orlovim stražnjim nogama, s krilima, i s glavom usporedivom s mušḫuššuovom.[7][8]
-
Kipić boga Marduka iz 9. stoljeća pr. n. e.; njegov zmaj Mušḫuššu nalazi se pored njegovih nogu. Bila je to glavna kultna slika Marduka u Babilonu. -
-
Zmajeva glava iz vremena Novobabilonskog Kraljevstva (od 626. pr. n. e. do 539. pr. n. e.); nalazi se u zbirci muzeja Louvre
.jpg)
Vidi još[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ "The Electronic Text Corpus of Sumerian Literature"., Etcsl.orinst.ox.ac.uk, 19. prosinca 2012., pristupljeno 30. siječnja 2019.
- ↑ Costello, Peter (1974.). In Search of Lake Monsters.
- ↑ Oppenheim, A. Leo; Reiner, Erica, eds. (1977). The Assyrian Dictionary (PDF). Volume 10: M, Part II. Chicago, IL: The Oriental Institute. p. 270. ISBN 0-918986-16-8 nevaljani ISBN.
- ↑ Wiggermann, F. A. M. (1992.) (engl.). Mesopotamian Protective Spirits: The Ritual Texts. Brill Publishers. str. 156. ISBN 978-90-72371-52-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=xYX64ZkwkMIC&pg=PA156
- ↑ Wiggermann, F. A. M. (1992.) (engl.). Mesopotamian Protective Spirits: The Ritual Texts. Brill Publishers. str. 168. ISBN 978-90-72371-52-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=xYX64ZkwkMIC&pg=PA168
- ↑ Bienkowski, Piotr; Millard, Alan Ralph (2000). Dictionary of the Ancient Near East. University of Pennsylvania Press. p. 189. ISBN 978-0-8122-3557-9 nevaljani ISBN.
- ↑ Wiggerman, F.A.M. (1 January 1997). "Transtigridian Snake Gods". In Finkel, I. L.; Geller, M. J. (eds.). Sumerian Gods and their Representations. Cuneiform Monographs. 7. Gronigen, Netherlands: Styx Publications. pp. 34–35. ISBN 978-90-56-93005-9 nevaljani ISBN.
- ↑ E. Weidner, Gestirn-Darstellungen auf Babylonischen Tontafeln (1967) Plates IX-X