Zadarska filološka škola: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnk |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zadarska filološka škola''' bila je [[filologija|filološka]] škola koja je djelovala u [[Zadar|Zadru]] tijekom [[19. stoljeće|devetnaestoga stoljeća]]. Nudila je rješenja za niz pitanja vezanih za standardizaciju [[Hrvatski književni jezik|hrvatskoga književnoga jezika]]. Zadarsku filološku školu vodio je [[Ante Kuzmanić]].{{sfn|Bičanić|Frančić|Hudeček|Mihaljević|2013|p=83}} | |||
Članovi Zadarske filološke škole svoje su članke u početku objavljivali u časopisu ''[[Zora dalmatinska|Zori dalmatinskoj]]'' pokrenutom u [[Zadar|Zadru]] [[1844.]] godine. Zalagali su se za korištenje staroga dalmatinskoga pravopisa i fonološkoga slovkanja, kao i za upotrebu [[ikavski govor|ikavskoga]] [[štokavsko narječje|štokavskoga]] [[dijalekt]]a koji je bio široko rasprostranjen u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Bosna|Bosni]] i [[Slavonija|Slavoniji]], a tijekom povijesti koristio se u mnogim značajnim književnim djelima. Kasnije su prihvatili [[Hrvatska abeceda|gajicu]], ali nastavili su se zalagati za [[ikavski govor]].{{sfn|Bičanić|Frančić|Hudeček|Mihaljević|2013|p=83}} | Članovi Zadarske filološke škole svoje su članke u početku objavljivali u časopisu ''[[Zora dalmatinska|Zori dalmatinskoj]]'' pokrenutom u [[Zadar|Zadru]] [[1844.]] godine. Zalagali su se za korištenje staroga dalmatinskoga pravopisa i fonološkoga slovkanja, kao i za upotrebu [[ikavski govor|ikavskoga]] [[štokavsko narječje|štokavskoga]] [[dijalekt]]a koji je bio široko rasprostranjen u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Bosna|Bosni]] i [[Slavonija|Slavoniji]], a tijekom povijesti koristio se u mnogim značajnim književnim djelima. Kasnije su prihvatili [[Hrvatska abeceda|gajicu]], ali nastavili su se zalagati za [[ikavski govor]].{{sfn|Bičanić|Frančić|Hudeček|Mihaljević|2013|p=83}} | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 14:41
Zadarska filološka škola bila je filološka škola koja je djelovala u Zadru tijekom devetnaestoga stoljeća. Nudila je rješenja za niz pitanja vezanih za standardizaciju hrvatskoga književnoga jezika. Zadarsku filološku školu vodio je Ante Kuzmanić.[1]
Članovi Zadarske filološke škole svoje su članke u početku objavljivali u časopisu Zori dalmatinskoj pokrenutom u Zadru 1844. godine. Zalagali su se za korištenje staroga dalmatinskoga pravopisa i fonološkoga slovkanja, kao i za upotrebu ikavskoga štokavskoga dijalekta koji je bio široko rasprostranjen u Dalmaciji, Bosni i Slavoniji, a tijekom povijesti koristio se u mnogim značajnim književnim djelima. Kasnije su prihvatili gajicu, ali nastavili su se zalagati za ikavski govor.[1]
Kuzmanićevi suradnici bili su Šime Starčević iz Like i Ignjat Alojzije Brlić iz Slavonije. Druga generacija Zadarske filološke škole objavljivala je u Narodnome listu, a budućnost je vidjela u dubrovačkome književnome jeziku i idejama koje su proizlazile iz Zagreba.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Bičanić, Frančić i Hudeček 2013, str. 83.
Literatura
- Bičanić, Ante; Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2013), Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskog jezika, Croatica