Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ovjesna jedrilica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 12: Redak 12:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Rogallo wings}}
 


[[Kategorija:Zrakoplovno jedriličarstvo]]
[[Kategorija:Zrakoplovno jedriličarstvo]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]
[[Kategorija:Zrakoplovstvo]]

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 10:52

NASA Paresev, fleksibilno Rogallovo krilo koje je testirala NASA za istraživanje slijetanja svemirskih letjelica.
Originalni patent Gertrude i Francisa Rogalla.

Ovjesna jedrilica ili Rogallovo krilo je lako upravljivi zrakoplov bez motora, načinjen od tkanine i aluminijskoga ili kakva drugoga kostura, namijenjen jednomu ili dvojici letača. U zraku se održava poput zračne jedrilice, koja u mirnoj atmosferi klizi zrakom (planira) na račun gubitka visine. Polijeće obično s uzvisina, a ako se koristi povoljnim usponskim strujanjima, npr. toplim zrakom, može letjeti dulje nego jednostavnim planiranjem. Zmajevi su katkada opremljeni i motorom, pa lete poput motornih zrakoplova. Služe uglavnom za rekreaciju i šport; športsko zmajarstvo sastoji se od preciznoga letenja ili duljinskih preleta. Prvi let bezmotornom letjelicom težom od zraka, koja je konstrukcijski bila nalik suvremenim zmajevima, ostvario je Otto Lilienthal 1891. godine, dok se izum zmaja u današnjem smislu (1948.) pripisuje američkim inženjerima Gertrudi i Francisu Rogallu, odakle i naziv Rogallovo krilo.[1]


Izvori

  1. Zmaj na Hrvatskoj enciklopediji, pristupljeno 23. listopada 2019.

Vidi još

Vanjske poveznice