Utjecaj mesne industrije na okoliš: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Utjecaj mesne industrije na okoliš'''-->[[Datoteka:Cows on a farm - by Eric Dufresne.jpg|right|thumb|250px|Krave u farmi]] | <!--'''Utjecaj mesne industrije na okoliš'''-->[[Datoteka:Cows on a farm - by Eric Dufresne.jpg|right|thumb|250px|Krave u farmi]] | ||
'''Utjecaj [[meso|mesne]] [[industrija|industrije]] na okoliš''' i [[uzročno-poljedična veza|uzročno-posljedična veza]] proizvodnje mesa sa zagađenjem okoliša predmet je raznih rasprava.<ref name="cnn">{{ | '''Utjecaj [[meso|mesne]] [[industrija|industrije]] na okoliš''' i [[uzročno-poljedična veza|uzročno-posljedična veza]] proizvodnje mesa sa zagađenjem okoliša predmet je raznih rasprava.<ref name="cnn">{{Citiranje novina|url=http://edition.cnn.com/2010/TECH/science/03/24/meat.industry.global.warming/index.html?iref=allsearch|title=''Scientist: Don't blame cows for climate change''|publisher=[[CNN]]|author=Paul Armstrong|date=[[24. ožujka]] [[2010.]]|accessdate=2010-12-17}}</ref> Svjetska potražnja za [[meso]]m povećava se. Tvornice proizvodnje mesa konzumiraju ogromne količine energije, zagađuju izvore [[voda|vode]], izbacuju velike količine [[Ugljikov(IV) oksid|ugljičnog dioksida (CO2)]] te zahtijevaju neprestano povećanje uzgoja [[kukuruz]]a, [[soja|soje]] i ostalih žitarica; ovisnosti koja je dovela do velikog uništavanja [[prašuma]] kako bi se stvorilo mjesta za sadnju istih.<ref name="nyt">{{Citiranje novina|url=http://www.nytimes.com/2008/01/27/weekinreview/27bittman.html|title=''Rethinking the Meat-Guzzler''|publisher=[[New York Times]]|author=Mark Bittman|date=[[27. siječnja]] [[2008.]]|accessdate=2010-12-17}}</ref> Prema raznim istraživanjima, uzgajati [[životinje]] na [[žitarice|žitaricama]] zahtijeva više vode nego samo uzgajanje žitarica.<ref name="feed">[http://www.news.cornell.edu/releases/Aug97/livestock.hrs.html ''U.S. could feed 800 million people with grain that livestock eat''] Cornell University, kolovoz 1997. Preuzeto 17. prosinca 2010.</ref> Omjer uložene energije i dobivene količine proteina tijekom konzumiranja mesa je 4:1.<ref name="feed"/> Proizvodnja mesne prehrane općenito je manje učinkovitija od uzgoja voća i povrća radi izravnog ljudskog konzumiranja.<ref name="feed"/> | ||
2006., [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] objavljuje izvještaj za [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]], "'''Duga sjena stočarstva'''", u kojoj navodi kako je [[stočarstvo]] odgovorno za 18 % sveukupnog ispuštanja CO2 u svijetu, što je više i od [[promet]]a.<ref name="un">{{Citiranje knjige|title=Livestock's Long Shadow - Environmental Issues and Options|publisher=Organizacija za prehranu i poljoprivredu|date=2006|isbn=9251055718|url=http://www.fao.org/docrep/010/a0701e/a0701e00.htm|accessdate=2010-12-17}}</ref> | 2006., [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] objavljuje izvještaj za [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]], "'''Duga sjena stočarstva'''", u kojoj navodi kako je [[stočarstvo]] odgovorno za 18 % sveukupnog ispuštanja CO2 u svijetu, što je više i od [[promet]]a.<ref name="un">{{Citiranje knjige|title=Livestock's Long Shadow - Environmental Issues and Options|publisher=Organizacija za prehranu i poljoprivredu|date=2006|isbn=9251055718|url=http://www.fao.org/docrep/010/a0701e/a0701e00.htm|accessdate=2010-12-17}}</ref> | ||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
==Posljedice uzgoja mesa == | ==Posljedice uzgoja mesa == | ||
[[Datoteka:Sheep in B Double.JPG|right|thumb|250px|Prijevoz ovaca]] | [[Datoteka:Sheep in B Double.JPG|right|thumb|250px|Prijevoz ovaca]] | ||
[[Datoteka:MadeiraDesmatamento2WilsonDiasAgenciaBrasil.jpg|lijevo|mini|150px|Prema procjenama, za većinu svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi krivo je rastuće stočarstvo.<ref>{{ | [[Datoteka:MadeiraDesmatamento2WilsonDiasAgenciaBrasil.jpg|lijevo|mini|150px|Prema procjenama, za većinu svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi krivo je rastuće stočarstvo.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE53D65C20090414|title=''Cattle, not soy, drives Amazon deforestation: report''|publisher=Reuters|author=Raymond Colitt|date=[[14. travnja]] [[2009.]]|accessdate=2010-12-18}}</ref><ref name="fast food"/>]] | ||
Svjetska opskrba mesom bila je 71 milijun tona [[1961.]] To je poraslo na 284 milijuna tona [[2007.]] U tom razdoblju, konzumiranje mesa po stanovniku se gotovo udvostručilo.<ref name="nyt"/> [[Brazil]] je 2008. objavio da je u samo pet mjeseci posječeno 3.240 km<sup>2</sup> [[Amazonska prašuma|amazonske prašume]] kako bi se stvorila zemlja za sadnju soje ili [[pašnjak]]a za uzgoj stoke.<ref name="nyt"/> [[SAD]] je 2008. ubijao 10 milijardi životinja godišnje radi opskrbe mesom a prosječni je Amerikanac jeo oko 150 kg mesa godišnje.<ref name="nyt"/> Prema jednom istraživanju Nacionalnog instituta za stočarstvo u Japanu, radi dobivanje 1 kg [[govedo|govedine]] izbacuje se jednaka količina CO2 koliko i jedan europski auto svakih 200 km.<ref name="nyt"/> | Svjetska opskrba mesom bila je 71 milijun tona [[1961.]] To je poraslo na 284 milijuna tona [[2007.]] U tom razdoblju, konzumiranje mesa po stanovniku se gotovo udvostručilo.<ref name="nyt"/> [[Brazil]] je 2008. objavio da je u samo pet mjeseci posječeno 3.240 km<sup>2</sup> [[Amazonska prašuma|amazonske prašume]] kako bi se stvorila zemlja za sadnju soje ili [[pašnjak]]a za uzgoj stoke.<ref name="nyt"/> [[SAD]] je 2008. ubijao 10 milijardi životinja godišnje radi opskrbe mesom a prosječni je Amerikanac jeo oko 150 kg mesa godišnje.<ref name="nyt"/> Prema jednom istraživanju Nacionalnog instituta za stočarstvo u Japanu, radi dobivanje 1 kg [[govedo|govedine]] izbacuje se jednaka količina CO2 koliko i jedan europski auto svakih 200 km.<ref name="nyt"/> | ||
Iako 800 milijuna ljudi gladuje diljem svijeta, velika većina kukuruza i soje se uzgaja samo radi hranjenja stoke, [[svinja]] i [[kokoš]]i.<ref name="nyt"/> Agencija za zaštitu okoliša zaključuje da 3/4 svih onečišćenja pitke vode američkih rijeka i potoka proizlazi od poljoporivrede, većinom koja se usmjerava na uzgoj mesa.<ref name="nyt"/> | Iako 800 milijuna ljudi gladuje diljem svijeta, velika većina kukuruza i soje se uzgaja samo radi hranjenja stoke, [[svinja]] i [[kokoš]]i.<ref name="nyt"/> Agencija za zaštitu okoliša zaključuje da 3/4 svih onečišćenja pitke vode američkih rijeka i potoka proizlazi od poljoporivrede, većinom koja se usmjerava na uzgoj mesa.<ref name="nyt"/> | ||
Prema istraživanjima, klasični uzgoj životinja na livadama nije toliko štetan koliko industrijski, gdje se životinje gomilaju u industrijskim farmama a šume se masovno krče kako bi se uzgajale žitarice za njihovu prehranu. Također, na 70 % svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi uzgaja se soja, koja se većinom koristi za prehranu stoke.<ref>{{ | Prema istraživanjima, klasični uzgoj životinja na livadama nije toliko štetan koliko industrijski, gdje se životinje gomilaju u industrijskim farmama a šume se masovno krče kako bi se uzgajale žitarice za njihovu prehranu. Također, na 70 % svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi uzgaja se soja, koja se većinom koristi za prehranu stoke.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.nytimes.com/2009/10/31/opinion/31niman.html?_r=1|title=''The Carnivore’s Dilemma'' |publisher=New York Times|author=Nicolette Hahn Niman|date=[[30. listopada]] [[2009.]]|accessdate=2010-12-18}}</ref> | ||
[[McDonald's]] je zanijekao da hrani svoje kokoši sa sojom iz amazonske prašume koje snabdijeva poljoprivredni div [[Cargill]]; međutim, dokazi su pokazali upravo suprotno, ali i potvrdili slučajeve iskorištavanja radnika, nezakonitog grabljenje zemlje i krčenje šuma. Prema računicama, McDonald's i njegovi snabdijevači su odgovorni za 70,000 km² deforestizacije Amazone u [[2000-ih|2000-ima]]. [[Greenpeace]] je podnio zahtjev za zabranom trgovanjem soje i bilo kakvih mesnih proizvoda povezanih sa amazonskom prašumom.<ref>Greenpeace. 2006. We're trashin' it: how McDonald's is eating up the Amazon. Amsterdam: Greenpeace</ref><ref name="fast food">{{ | [[McDonald's]] je zanijekao da hrani svoje kokoši sa sojom iz amazonske prašume koje snabdijeva poljoprivredni div [[Cargill]]; međutim, dokazi su pokazali upravo suprotno, ali i potvrdili slučajeve iskorištavanja radnika, nezakonitog grabljenje zemlje i krčenje šuma. Prema računicama, McDonald's i njegovi snabdijevači su odgovorni za 70,000 km² deforestizacije Amazone u [[2000-ih|2000-ima]]. [[Greenpeace]] je podnio zahtjev za zabranom trgovanjem soje i bilo kakvih mesnih proizvoda povezanih sa amazonskom prašumom.<ref>Greenpeace. 2006. We're trashin' it: how McDonald's is eating up the Amazon. Amsterdam: Greenpeace</ref><ref name="fast food">{{citiranje weba|url=http://www.guardian.co.uk/business/2006/apr/06/brazil.food|title=''The 7,000km journey that links Amazon destruction to fast food'' |publisher=Guardian|author=John Vidal|date=[[6. travnja]] [[2006.]]|accessdate=2010-12-18}}</ref> | ||
==Slavni koji se protive mesnoj industriji== | ==Slavni koji se protive mesnoj industriji== | ||
[[Paul McCartney]] je 2009. počeo promovirati "ponedjeljak bez mesa" na međunarodnoj sceni, te je čak održao govor pred [[Europski parlament|Europskim parlamentom]]. U govoru je potvrdio da promovira [[vegetarijanstvo]] zbog smanjenja ispuštanja CO2.<ref>{{ | [[Paul McCartney]] je 2009. počeo promovirati "ponedjeljak bez mesa" na međunarodnoj sceni, te je čak održao govor pred [[Europski parlament|Europskim parlamentom]]. U govoru je potvrdio da promovira [[vegetarijanstvo]] zbog smanjenja ispuštanja CO2.<ref>{{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/politics_show/regions/yorkshire_and_lincolnshire/8392865.stm|title=''Macca: Eat less meat to cut Co2''|publisher=BBC News|author=Sean Stowell|date=[[3. prosinca]] [[2009.]]|accessdate=2010-12-17}}</ref> | ||
[[Bill Maher]] je također u nekoliko navrata pozvao ljude da se odreknu mesa kako bi spasili planet.<ref>{{ | [[Bill Maher]] je također u nekoliko navrata pozvao ljude da se odreknu mesa kako bi spasili planet.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.huffingtonpost.com/bill-maher/new-rule-a-hole-in-one-sh_b_259281.html|title=''Bill Maher: New Rule: A-hole in one Shouldn't Be Obama's Game''|publisher=Huffington Post|date=[[14. kolovoza]] 2009.|accessdate=2010-12-17|quote=''But when it comes to bad for the environment, nothing -- literally -- compares with eating meat. The business of raising animals for food causes about 40 percent more global warming than all cars, trucks, and planes combined. If you care about the planet, it's actually better to eat a salad in a Hummer than a cheeseburger in a Prius''.}}</ref> | ||
[[Rajendra Pachauri]], predsjedatelj [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinog panela o klimatskim promjenama]], je 2008. upozorio javnost da bi odricanje od mesa pomoglo smanjiti ispuštanje CO2 plinova u atmosferu, ali i [[metan]]a, koji ima puno veći učinak u [[efekt staklenika|efektu staklenika]]. Ciklus proizvodnje mesa uključuje prema njemu čišćenje zemlje od šuma radi stvaranja pašnjaka, pravljenje i prijevoz [[gnojivo|gnojiva]], paljenje fosilnih goriva u prijevoznim sredstvima farme te ispuštanje metana u stočarstvu i ovčarstvu.<ref>{{ | [[Rajendra Pachauri]], predsjedatelj [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinog panela o klimatskim promjenama]], je 2008. upozorio javnost da bi odricanje od mesa pomoglo smanjiti ispuštanje CO2 plinova u atmosferu, ali i [[metan]]a, koji ima puno veći učinak u [[efekt staklenika|efektu staklenika]]. Ciklus proizvodnje mesa uključuje prema njemu čišćenje zemlje od šuma radi stvaranja pašnjaka, pravljenje i prijevoz [[gnojivo|gnojiva]], paljenje fosilnih goriva u prijevoznim sredstvima farme te ispuštanje metana u stočarstvu i ovčarstvu.<ref>{{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7600005.stm|title='' Shun meat, says UN climate chief ''|publisher=BBC News|author=Richard Black|date=[[7. rujna]] [[2008.]]|accessdate=2010-12-17}}</ref> | ||
==Poveznice== | ==Poveznice== | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 03:37
Utjecaj mesne industrije na okoliš i uzročno-posljedična veza proizvodnje mesa sa zagađenjem okoliša predmet je raznih rasprava.[1] Svjetska potražnja za mesom povećava se. Tvornice proizvodnje mesa konzumiraju ogromne količine energije, zagađuju izvore vode, izbacuju velike količine ugljičnog dioksida (CO2) te zahtijevaju neprestano povećanje uzgoja kukuruza, soje i ostalih žitarica; ovisnosti koja je dovela do velikog uništavanja prašuma kako bi se stvorilo mjesta za sadnju istih.[2] Prema raznim istraživanjima, uzgajati životinje na žitaricama zahtijeva više vode nego samo uzgajanje žitarica.[3] Omjer uložene energije i dobivene količine proteina tijekom konzumiranja mesa je 4:1.[3] Proizvodnja mesne prehrane općenito je manje učinkovitija od uzgoja voća i povrća radi izravnog ljudskog konzumiranja.[3]
2006., Organizacija za prehranu i poljoprivredu objavljuje izvještaj za Ujedinjene narode, "Duga sjena stočarstva", u kojoj navodi kako je stočarstvo odgovorno za 18 % sveukupnog ispuštanja CO2 u svijetu, što je više i od prometa.[4]
Posljedice uzgoja mesa
Svjetska opskrba mesom bila je 71 milijun tona 1961. To je poraslo na 284 milijuna tona 2007. U tom razdoblju, konzumiranje mesa po stanovniku se gotovo udvostručilo.[2] Brazil je 2008. objavio da je u samo pet mjeseci posječeno 3.240 km2 amazonske prašume kako bi se stvorila zemlja za sadnju soje ili pašnjaka za uzgoj stoke.[2] SAD je 2008. ubijao 10 milijardi životinja godišnje radi opskrbe mesom a prosječni je Amerikanac jeo oko 150 kg mesa godišnje.[2] Prema jednom istraživanju Nacionalnog instituta za stočarstvo u Japanu, radi dobivanje 1 kg govedine izbacuje se jednaka količina CO2 koliko i jedan europski auto svakih 200 km.[2]
Iako 800 milijuna ljudi gladuje diljem svijeta, velika većina kukuruza i soje se uzgaja samo radi hranjenja stoke, svinja i kokoši.[2] Agencija za zaštitu okoliša zaključuje da 3/4 svih onečišćenja pitke vode američkih rijeka i potoka proizlazi od poljoporivrede, većinom koja se usmjerava na uzgoj mesa.[2]
Prema istraživanjima, klasični uzgoj životinja na livadama nije toliko štetan koliko industrijski, gdje se životinje gomilaju u industrijskim farmama a šume se masovno krče kako bi se uzgajale žitarice za njihovu prehranu. Također, na 70 % svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi uzgaja se soja, koja se većinom koristi za prehranu stoke.[7]
McDonald's je zanijekao da hrani svoje kokoši sa sojom iz amazonske prašume koje snabdijeva poljoprivredni div Cargill; međutim, dokazi su pokazali upravo suprotno, ali i potvrdili slučajeve iskorištavanja radnika, nezakonitog grabljenje zemlje i krčenje šuma. Prema računicama, McDonald's i njegovi snabdijevači su odgovorni za 70,000 km² deforestizacije Amazone u 2000-ima. Greenpeace je podnio zahtjev za zabranom trgovanjem soje i bilo kakvih mesnih proizvoda povezanih sa amazonskom prašumom.[8][6]
Slavni koji se protive mesnoj industriji
Paul McCartney je 2009. počeo promovirati "ponedjeljak bez mesa" na međunarodnoj sceni, te je čak održao govor pred Europskim parlamentom. U govoru je potvrdio da promovira vegetarijanstvo zbog smanjenja ispuštanja CO2.[9]
Bill Maher je također u nekoliko navrata pozvao ljude da se odreknu mesa kako bi spasili planet.[10]
Rajendra Pachauri, predsjedatelj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, je 2008. upozorio javnost da bi odricanje od mesa pomoglo smanjiti ispuštanje CO2 plinova u atmosferu, ali i metana, koji ima puno veći učinak u efektu staklenika. Ciklus proizvodnje mesa uključuje prema njemu čišćenje zemlje od šuma radi stvaranja pašnjaka, pravljenje i prijevoz gnojiva, paljenje fosilnih goriva u prijevoznim sredstvima farme te ispuštanje metana u stočarstvu i ovčarstvu.[11]
Poveznice
Izvori
- ↑ • Nedostaje obavezni parametar:
newspaper
• Parametartypenije dopušten u klasinewspaper
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinewspaper - ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 • Nedostaje obavezni parametar:
newspaper
• Parametartypenije dopušten u klasinewspaper
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinewspaper - ↑ 3,0 3,1 3,2 U.S. could feed 800 million people with grain that livestock eat Cornell University, kolovoz 1997. Preuzeto 17. prosinca 2010.
- ↑
• Parametar
accessdatenije dopušten u klasibook - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ 6,0 6,1 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Greenpeace. 2006. We're trashin' it: how McDonald's is eating up the Amazon. Amsterdam: Greenpeace
- ↑ • Nedostaje obavezni parametar:
newspaper
• Parametartypenije dopušten u klasinewspaper
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinewspaper - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nedostaje obavezni parametar:
newspaper
• Parametartypenije dopušten u klasinewspaper
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinewspaper
Vanjske poveznice
- • Nepoznat parametar:
issue
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal