More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{imdb naslov +{{imdb) |
||
Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
Redak 52: | Redak 52: | ||
== Glumci i likovi == | == Glumci i likovi == | ||
*'''[[Harvey Keitel]]''' kao '''Mr. White''': Profesionalni kriminalac i pljačkaš. Njegovo pravo ime je Larry Dimmick.<ref>{{ | *'''[[Harvey Keitel]]''' kao '''Mr. White''': Profesionalni kriminalac i pljačkaš. Njegovo pravo ime je Larry Dimmick.<ref>{{Citiranje web | ||
| last = O'Neil | | last = O'Neil | ||
| first = Edward | | first = Edward | ||
Redak 61: | Redak 61: | ||
*'''[[Tim Roth]]''' kao '''Mr. Orange''': Policajac na tajnom zadatku; pravo ime mu je Freddy Newandyke. Kasnije scene otkrivaju kako je otišao na tajni zadatak, uključujući lažnu priču koju kazuje pljačkašima kako bi stekao status i povjerenje. Biva pogođen u abdomen od žene koja se pokušavala obraniti (nakon čega je ubija) te većinu filma provodi krvareći na podu skladišta. Prima drugi metak tijekom meksičkog obračuna, a pogađa ga i Mr. White nakon što mu je otkrio da je policajac. | *'''[[Tim Roth]]''' kao '''Mr. Orange''': Policajac na tajnom zadatku; pravo ime mu je Freddy Newandyke. Kasnije scene otkrivaju kako je otišao na tajni zadatak, uključujući lažnu priču koju kazuje pljačkašima kako bi stekao status i povjerenje. Biva pogođen u abdomen od žene koja se pokušavala obraniti (nakon čega je ubija) te većinu filma provodi krvareći na podu skladišta. Prima drugi metak tijekom meksičkog obračuna, a pogađa ga i Mr. White nakon što mu je otkrio da je policajac. | ||
*'''[[Steve Buscemi]]''' kao '''Mr. Pink''': Jedini od glavnih likova čije se ime ne otkriva, ali i jedini koji preživljava dok mu sudbina ostaje nepoznata. Mr. Pink često podsjeća ostale pljačkaše da budu "profesionalci" i jedina je osoba koja nije uključena u meksički obračun. Mr. Pink je poznat po svojem monologu o uskraćivanju napojnica s početka filma. | *'''[[Steve Buscemi]]''' kao '''Mr. Pink''': Jedini od glavnih likova čije se ime ne otkriva, ali i jedini koji preživljava dok mu sudbina ostaje nepoznata. Mr. Pink često podsjeća ostale pljačkaše da budu "profesionalci" i jedina je osoba koja nije uključena u meksički obračun. Mr. Pink je poznat po svojem monologu o uskraćivanju napojnica s početka filma. | ||
*'''[[Michael Madsen]]''' kao '''Mr. Blonde''': Njegovo pravo ime je Vic Vega, poznat i kao Toothpick Vic.<ref>{{ | *'''[[Michael Madsen]]''' kao '''Mr. Blonde''': Njegovo pravo ime je Vic Vega, poznat i kao Toothpick Vic.<ref>{{Citiranje web | ||
| url = http://breakingnews.iol.ie/entertainment/story.asp?j=201089274&p=zxyx8998x | | url = http://breakingnews.iol.ie/entertainment/story.asp?j=201089274&p=zxyx8998x | ||
| title = Vega brothers movie back on | | title = Vega brothers movie back on | ||
Redak 73: | Redak 73: | ||
*'''[[Randy Brooks]]''' kao '''Holdaway''': Policajac i prijatelj Mr. Orangea. Holdaway priprema Mr. Orangea za njegovu misiju, a i lažna je priča njegovo djelo. | *'''[[Randy Brooks]]''' kao '''Holdaway''': Policajac i prijatelj Mr. Orangea. Holdaway priprema Mr. Orangea za njegovu misiju, a i lažna je priča njegovo djelo. | ||
*'''[[Kirk Baltz]]''' kao '''Marvin Nash''': Policajac kojeg je oteo Mr. Blonde nakon pljačke. Ubija ga "Nice Guy" Eddie u izljevu bijesa. | *'''[[Kirk Baltz]]''' kao '''Marvin Nash''': Policajac kojeg je oteo Mr. Blonde nakon pljačke. Ubija ga "Nice Guy" Eddie u izljevu bijesa. | ||
*'''[[Steven Wright]]''' kao glas '''DJ-a K-Billyja''': Glas komičara Stevena Wrighta čuje se u nekoliko prilika kao glas DJ-a "K-Billy's Super Sounds of the Seventies", radijske postaje koju se u filmu spominje nekoliko puta.<ref name="Wright">{{ | *'''[[Steven Wright]]''' kao glas '''DJ-a K-Billyja''': Glas komičara Stevena Wrighta čuje se u nekoliko prilika kao glas DJ-a "K-Billy's Super Sounds of the Seventies", radijske postaje koju se u filmu spominje nekoliko puta.<ref name="Wright">{{Citiranje web | ||
| last = Howe | | last = Howe | ||
| first = Desse | | first = Desse | ||
Redak 84: | Redak 84: | ||
== Produkcija == | == Produkcija == | ||
Tarantino je radio u videoteci u [[Los Angeles]]u te je isprva htio snimiti film sa svojim prijateljima s budžetom od 30.000 dolara na 16-milimetarskom<ref>{{ | Tarantino je radio u videoteci u [[Los Angeles]]u te je isprva htio snimiti film sa svojim prijateljima s budžetom od 30.000 dolara na 16-milimetarskom<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Taubin | | last = Taubin | ||
| first = Amy | | first = Amy | ||
| title = The Men's Room | | title = The Men's Room | ||
| publisher = Sight and Sound | | publisher = Sight and Sound | ||
| accessdate = 2008-11-03 }}</ref> formatu u kojem bi producent [[Lawrence Bender]] glumio Nice Guy Eddieja. Međutim, kad je u projekt ušao Harvey Keitel, pristao je nastupiti u filmu i biti koproducent.<ref>{{ | | accessdate = 2008-11-03 }}</ref> formatu u kojem bi producent [[Lawrence Bender]] glumio Nice Guy Eddieja. Međutim, kad je u projekt ušao Harvey Keitel, pristao je nastupiti u filmu i biti koproducent.<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = McKenna | | last = McKenna | ||
| first = Kristine | | first = Kristine | ||
Redak 131: | Redak 131: | ||
== Reakcije == | == Reakcije == | ||
''Reservoir Dogs'' počeo se prikazivati u 19 kina s profitom u prvom vikendu u SAD-u od 147.839 dolara.<ref name=boxoffice>{{ | ''Reservoir Dogs'' počeo se prikazivati u 19 kina s profitom u prvom vikendu u SAD-u od 147.839 dolara.<ref name=boxoffice>{{Citiranje web|title=Reservoir Dogs|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=reservoirdogs.htm|publisher=Box Office Mojo|accessdate=25. svibnja 2007}}</ref> Film u SAD-u nikad nije objavljen u više od 61 kina, a ostvario je ukupnu zaradu od 2.832.029 dolara.<ref name=boxoffice/> Film je najveći uspjeh ostvario nakon što je ''[[Pakleni šund]]'' postao popularan. Međutim, u Britaniji, film je postigao uspjeh i zaradio priznanja. Nakon uspjeha u Britaniji, prikazan je na [[Sundance Film Festival]]u. Časopis ''[[Empire (časopis)|Empire]]'' nazvao ga je "Najvećim nezavisnim filmom ikad snimljenim".<ref>{{Citiranje web | ||
| last = Dirks | | last = Dirks | ||
| first = Tim | | first = Tim | ||
Redak 137: | Redak 137: | ||
| url = http://www.filmsite.org/independentfilms3.html | | url = http://www.filmsite.org/independentfilms3.html | ||
| publisher = Empire | | publisher = Empire | ||
| accessdate = 21. veljače 2008 }}</ref> Film je od tada stekao status važnog i iznimno utjecajnog dostignuća nezavisnog filma.<ref name="Book"/> Na [[Rotten Tomatoes]]u ima 95 posto pozitivnih recenzija.<ref>{{ | | accessdate = 21. veljače 2008 }}</ref> Film je od tada stekao status važnog i iznimno utjecajnog dostignuća nezavisnog filma.<ref name="Book"/> Na [[Rotten Tomatoes]]u ima 95 posto pozitivnih recenzija.<ref>{{Citiranje web | ||
| url = http://www.rottentomatoes.com/m/reservoir_dogs/ | | url = http://www.rottentomatoes.com/m/reservoir_dogs/ | ||
| title = Reservoir Dogs | | title = Reservoir Dogs | ||
Redak 155: | Redak 155: | ||
=== Kritike === | === Kritike === | ||
Nakon prikazivanja filma na Sundance Film Festivalu, filmski kritičar [[Jami Bernard]] iz ''[[New York Daily News]]a'' usporedio je efekte ''Reservoir Dogsa'' s onima filma ''[[Dolazak vlaka u stanicu]]'' iz 1895., gdje je publika navodno promatrala vlak u kretanju koji se približava kameri i uplašila se. Bernard je tvrdio da je ''Reservoir Dogs'' postigao sličan efekt za koji ljudi nisu bili spremni.<ref name="Water">{{ | Nakon prikazivanja filma na Sundance Film Festivalu, filmski kritičar [[Jami Bernard]] iz ''[[New York Daily News]]a'' usporedio je efekte ''Reservoir Dogsa'' s onima filma ''[[Dolazak vlaka u stanicu]]'' iz 1895., gdje je publika navodno promatrala vlak u kretanju koji se približava kameri i uplašila se. Bernard je tvrdio da je ''Reservoir Dogs'' postigao sličan efekt za koji ljudi nisu bili spremni.<ref name="Water">{{Citiranje novina|first=Steve|last=Persall|title=The 'Reservoir' watershed|url=http://www.sptimes.com/2002/08/27/Floridian/The__Reservoir__water.shtml|work=Sankt-Peterburg Times|date=28. kolovoza 2002|accessdate=2007-05-25}}</ref> [[Vincent Canby|Vincentu Canbyju]] iz ''[[New York Times]]a'' svidjela se glumačka postava i korištenje nelinearne naracije. Pohvalio je i Tarantinovu režiju te mu se svidjela činjenica da u filmu nije često koristio krupne planove.<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Canby | | last = Canby | ||
| first = Vincent | | first = Vincent | ||
Redak 162: | Redak 162: | ||
| publisher = New York Times | | publisher = New York Times | ||
| date = 23. listopada 1992 | | date = 23. listopada 1992 | ||
| accessdate = 2008-02-21 }}</ref> [[Kenneth Turan|Kennethu Turanu]] iz ''[[LA Times]]a'' također su se svidjeli film i gluma, posebno izvedbe Buscemija, Tierneyja i Madsena, te je dodao: "Tarantinov očigledni entuzijazam, njegova nepomirljiva strast za ono što je stvorio, osvježava hvalevrijednu radnju i, na stranu sakaćenje, čini je zanimljivijom nego što se to u prvom trenutku čini."<ref>{{ | | accessdate = 2008-02-21 }}</ref> [[Kenneth Turan|Kennethu Turanu]] iz ''[[LA Times]]a'' također su se svidjeli film i gluma, posebno izvedbe Buscemija, Tierneyja i Madsena, te je dodao: "Tarantinov očigledni entuzijazam, njegova nepomirljiva strast za ono što je stvorio, osvježava hvalevrijednu radnju i, na stranu sakaćenje, čini je zanimljivijom nego što se to u prvom trenutku čini."<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Turan | | last = Turan | ||
| first = Kenneth | | first = Kenneth | ||
Redak 171: | Redak 171: | ||
| accessdate = 2008-02-21}}</ref> | | accessdate = 2008-02-21}}</ref> | ||
[[Roger Ebert]] nije bio tako oduševljen; smatrao je kako je scenarij trebao biti bolji te rekao da film "izgleda kao da će biti odličan", ali Tarantinov scenarij nema razrađene likove. Rekao je i kako "[Tarantino] ima ideju i vjeruje da ideja pokreće radnju." Ebert je filmu dao dvije i pol zvjezdice tvrdeći kako je uživao u njemu te da je to vrlo dobar film talentiranog redatelja, a kao i većini kritičara, svidjela mu se glumačka postava, ali je izjavio: "Svidjelo mi se što sam vidio, ali sam htio više".<ref>{{ | [[Roger Ebert]] nije bio tako oduševljen; smatrao je kako je scenarij trebao biti bolji te rekao da film "izgleda kao da će biti odličan", ali Tarantinov scenarij nema razrađene likove. Rekao je i kako "[Tarantino] ima ideju i vjeruje da ideja pokreće radnju." Ebert je filmu dao dvije i pol zvjezdice tvrdeći kako je uživao u njemu te da je to vrlo dobar film talentiranog redatelja, a kao i većini kritičara, svidjela mu se glumačka postava, ali je izjavio: "Svidjelo mi se što sam vidio, ali sam htio više".<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Ebert | | last = Ebert | ||
| first = Roger | | first = Roger | ||
Redak 189: | Redak 189: | ||
| year = 1995 }}</ref> Mnogi su gledatelji napustili kina tijekom filma, a Tarantino je u to vrijeme komentirao: | | year = 1995 }}</ref> Mnogi su gledatelji napustili kina tijekom filma, a Tarantino je u to vrijeme komentirao: | ||
: To se događa na svakom pojedinom prikazivanju. Za neke je ljude nasilje, ili jezična vulgarnost planina na koju se ne mogu popeti. To je OK. To nije njihova šalica čaja. Ali ja djelujem na njih. Htio sam da scena bude uznemirujuća.<ref name="Hartl">{{ | : To se događa na svakom pojedinom prikazivanju. Za neke je ljude nasilje, ili jezična vulgarnost planina na koju se ne mogu popeti. To je OK. To nije njihova šalica čaja. Ali ja djelujem na njih. Htio sam da scena bude uznemirujuća.<ref name="Hartl">{{Citiranje novina | ||
| last = Hartl | | last = Hartl | ||
| first = John | | first = John | ||
Redak 200: | Redak 200: | ||
Tijekom prikazivanja filma na Filmskom festivalu u Barceloni, petnaest je ljudi izašlo, uključujući redatelja horora [[Wes Craven|Wesa Cravena]] i stručnjaka za specijalne efekte Ricka Bakera.<ref name=ClarksonW> {{Citiranje knjige | last = Clarkson | first = Wensley | title = Quentin Tarantino – Shooting From The Hip | publisher = Piatkus | year = 1995. | location = London | pages = 180–181 | isbn = 0-7499-1555-2 }} </ref> Baker je kasnije rekao Tarantinu da izlazak shvati kao "kompliment" te objasnio da je nasilje smatrao uznemirujućim zbog njegova izraženog osjećaja realizma.<ref name=ClarksonW/> | Tijekom prikazivanja filma na Filmskom festivalu u Barceloni, petnaest je ljudi izašlo, uključujući redatelja horora [[Wes Craven|Wesa Cravena]] i stručnjaka za specijalne efekte Ricka Bakera.<ref name=ClarksonW> {{Citiranje knjige | last = Clarkson | first = Wensley | title = Quentin Tarantino – Shooting From The Hip | publisher = Piatkus | year = 1995. | location = London | pages = 180–181 | isbn = 0-7499-1555-2 }} </ref> Baker je kasnije rekao Tarantinu da izlazak shvati kao "kompliment" te objasnio da je nasilje smatrao uznemirujućim zbog njegova izraženog osjećaja realizma.<ref name=ClarksonW/> | ||
Kritičar [[John Hartl]] usporedio je scenu rezanja uha sa scenom s tuš-kabinom u ''[[Psiho (1960)|Psihu]]'', a Tarantina s [[David Lynch|Davidom Lynchom]]. ''Reservoir Dogs'' je usporedio s filmom ''[[Glengarry Glen Ross (1992)|Glengarry Glen Ross]]''.<ref name="Hartl"/> Nakon ovog filma, Tarantino je uspoređivan s [[Martin Scorsese|Martinom Scorseseom]], [[Sam Peckinpah|Samom Peckinpahom]], [[John Singleton|Johnom Singletonom]], [[Gus Van Sant|Gusom Van Santom]] i [[Abel Ferrara|Abelom Ferrarom]].<ref name="Vries"/> Zbog svoje nelinearne radnje, film je često uspoređivan s ''[[Rašomon (1950)|Rašomonom]]''.<ref name="Vries">{{ | Kritičar [[John Hartl]] usporedio je scenu rezanja uha sa scenom s tuš-kabinom u ''[[Psiho (1960)|Psihu]]'', a Tarantina s [[David Lynch|Davidom Lynchom]]. ''Reservoir Dogs'' je usporedio s filmom ''[[Glengarry Glen Ross (1992)|Glengarry Glen Ross]]''.<ref name="Hartl"/> Nakon ovog filma, Tarantino je uspoređivan s [[Martin Scorsese|Martinom Scorseseom]], [[Sam Peckinpah|Samom Peckinpahom]], [[John Singleton|Johnom Singletonom]], [[Gus Van Sant|Gusom Van Santom]] i [[Abel Ferrara|Abelom Ferrarom]].<ref name="Vries"/> Zbog svoje nelinearne radnje, film je često uspoređivan s ''[[Rašomon (1950)|Rašomonom]]''.<ref name="Vries">{{Citiranje novina | ||
| last = de Vries | | last = de Vries | ||
| first = Hilary | | first = Hilary | ||
Redak 207: | Redak 207: | ||
| publisher = Los Angeles Times | | publisher = Los Angeles Times | ||
| date = 11. rujna 1994 | | date = 11. rujna 1994 | ||
| accessdate = 2008-03-01}}</ref> Kritičar [[James Bernardinelli]] bio je sličnog mišljenja: komplimentirao je glumcima i Tarantinovoj sposobnosti pisanja dijaloga.<ref>{{ | | accessdate = 2008-03-01}}</ref> Kritičar [[James Bernardinelli]] bio je sličnog mišljenja: komplimentirao je glumcima i Tarantinovoj sposobnosti pisanja dijaloga.<ref>{{Citiranje web | ||
| last = Berardinelli | | last = Berardinelli | ||
| first = James | | first = James | ||
Redak 213: | Redak 213: | ||
| url = http://www.reelviews.net/movies/r/reservoir.html | | url = http://www.reelviews.net/movies/r/reservoir.html | ||
| publisher = ReelViews | | publisher = ReelViews | ||
| accessdate = 3. studenog 2008 }}</ref> [[Hal Hinson]] iz ''[[The Washington Post]]a'' bio je sličnog mišljenja za glumačku postavu, hvaleći film zbog njegova "bezizražajnog smisla za humor".<ref>{{ | | accessdate = 3. studenog 2008 }}</ref> [[Hal Hinson]] iz ''[[The Washington Post]]a'' bio je sličnog mišljenja za glumačku postavu, hvaleći film zbog njegova "bezizražajnog smisla za humor".<ref>{{Citiranje web | ||
| last = Hinson | | last = Hinson | ||
| first = Hal | | first = Hal | ||
Redak 220: | Redak 220: | ||
| date = 24. listopada 1992. | | date = 24. listopada 1992. | ||
| url = http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/videos/reservoirdogsrhinson_a0a7c1.htm | | url = http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/videos/reservoirdogsrhinson_a0a7c1.htm | ||
| accessdate = 11. ožujka 2008 }}</ref> [[Todd McCarthy]] nazvao je film "nesumnjivo impresivnim" te smatrao kako je inspiriran filmovima ''[[Ulice zla]]'', ''[[Dobri momci]]'' i ''Uzaludna pljačka''.<ref>{{ | | accessdate = 11. ožujka 2008 }}</ref> [[Todd McCarthy]] nazvao je film "nesumnjivo impresivnim" te smatrao kako je inspiriran filmovima ''[[Ulice zla]]'', ''[[Dobri momci]]'' i ''Uzaludna pljačka''.<ref>{{Citiranje web | ||
| last = McCarthy | | last = McCarthy | ||
| first = Todd | | first = Todd | ||
Redak 239: | Redak 239: | ||
| publisher = Intellect Ltd | | publisher = Intellect Ltd | ||
| date = 1. kolovoza 2008 | | date = 1. kolovoza 2008 | ||
| isbn = 1841501190 }}</ref><ref>{{ | | isbn = 1841501190 }}</ref><ref>{{Citiranje novina | ||
| last = McKinney | | last = McKinney | ||
| first = Devin | | first = Devin | ||
Redak 247: | Redak 247: | ||
| url = http://links.jstor.org/sici?sici=0015-1386%28199322%2946%3A4%3C16%3AVTSATW%3E2.0.CO%3B2-X | | url = http://links.jstor.org/sici?sici=0015-1386%28199322%2946%3A4%3C16%3AVTSATW%3E2.0.CO%3B2-X | ||
| pages = Vol. 46, No. 4. (Summer, 1993), pp. 16-22 | | pages = Vol. 46, No. 4. (Summer, 1993), pp. 16-22 | ||
| accessdate = 2008-11-03 }}</ref><ref>{{ | | accessdate = 2008-11-03 }}</ref><ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Brintnall | | last = Brintnall | ||
| first = Kent L. | | first = Kent L. | ||
| title = Tarantino's Incarnational Theology; Reservoir Dogs, Crucifixions and Spectacular Violence | | title = Tarantino's Incarnational Theology; Reservoir Dogs, Crucifixions and Spectacular Violence | ||
| publisher = Cross Currents | | publisher = Cross Currents | ||
| accessdate = 2008-11-03 }}</ref> J.P. Telotte usporedio ga je s klasičnim pljačkaškim noir filmovima te istaknuo ironiju u zadnjim scenama.<ref>{{ | | accessdate = 2008-11-03 }}</ref> J.P. Telotte usporedio ga je s klasičnim pljačkaškim noir filmovima te istaknuo ironiju u zadnjim scenama.<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Telotte | | last = Telotte | ||
| first = J.P. | | first = J.P. | ||
Redak 258: | Redak 258: | ||
| year = 1996. | | year = 1996. | ||
| publisher = Journal of Popular Film and Television | | publisher = Journal of Popular Film and Television | ||
| pages = 163 }}</ref> Mark Irwin je povezao ''Reservoir Dogs'' s klasičnim američkim noirom.<ref>{{ | | pages = 163 }}</ref> Mark Irwin je povezao ''Reservoir Dogs'' s klasičnim američkim noirom.<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Irwin | | last = Irwin | ||
| first = Mark | | first = Mark | ||
Redak 267: | Redak 267: | ||
| accessdate = 2008-03-25 }}</ref> | | accessdate = 2008-03-25 }}</ref> | ||
Poznati motiv u Tarantinovim filmovima je korištenje nesreća koje pokreću radnju. U ''Reservoir Dogs'', glavni element priče pokreće nesretni događaj; u ovom slučaju to je pljačka koja kreće krivim smjerom.<ref name="Accidents"/> Caroline Jewers nazvala je ''Reservoir Dogs'' "feudalnim epom" te ga usporedila s ''Paklenim šundom''. Usporedila je pseudonime u obliku boja s imenima boja srednjovjekovnih vitezova.<ref>{{ | Poznati motiv u Tarantinovim filmovima je korištenje nesreća koje pokreću radnju. U ''Reservoir Dogs'', glavni element priče pokreće nesretni događaj; u ovom slučaju to je pljačka koja kreće krivim smjerom.<ref name="Accidents"/> Caroline Jewers nazvala je ''Reservoir Dogs'' "feudalnim epom" te ga usporedila s ''Paklenim šundom''. Usporedila je pseudonime u obliku boja s imenima boja srednjovjekovnih vitezova.<ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Jewers | | last = Jewers | ||
| first = Caroline | | first = Caroline | ||
Redak 275: | Redak 275: | ||
| accessdate = 2008-03-25 }}</ref> | | accessdate = 2008-03-25 }}</ref> | ||
Često navođena usporedba bila je ona s Tarantinovim drugim i uspješnijim filmom ''Pakleni šund'',<ref name="Accidents">{{ | Često navođena usporedba bila je ona s Tarantinovim drugim i uspješnijim filmom ''Pakleni šund'',<ref name="Accidents">{{Citiranje novina | ||
| last = Botting | | last = Botting | ||
| first = Fred | | first = Fred | ||
Redak 283: | Redak 283: | ||
| publisher = Theory, Culture & Society | | publisher = Theory, Culture & Society | ||
| year = 1998. | | year = 1998. | ||
| accessdate = 2008-03-25 }}</ref><ref>{{ | | accessdate = 2008-03-25 }}</ref><ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Jewers | | last = Jewers | ||
| first = Caroline | | first = Caroline | ||
| title = Heroes and Heroin: From True Romance to Pulp Fiction | | title = Heroes and Heroin: From True Romance to Pulp Fiction | ||
| publisher = University of Kansas | | publisher = University of Kansas | ||
| accessdate = 2008-03-25 }}</ref><ref>{{ | | accessdate = 2008-03-25 }}</ref><ref>{{Citiranje novina | ||
| last = Irwin | | last = Irwin | ||
| first = Mark | | first = Mark | ||
Redak 295: | Redak 295: | ||
| pages = vol. 12; no. 1 | | pages = vol. 12; no. 1 | ||
| date = ožujak 1998. | | date = ožujak 1998. | ||
| accessdate = 2008-03-25 }}</ref> posebno nakon što je publika gledala ''Reservoir Dogs'' nakon uspjeha njegova nasljednika. Takve usporedbe često su isticale crni humor u oba filma, temu nesreća, i konkretnije, stil dijaloga i pripovjedački stil koji Tarantino inkorporira u oba filma.<ref name="Race">{{ | | accessdate = 2008-03-25 }}</ref> posebno nakon što je publika gledala ''Reservoir Dogs'' nakon uspjeha njegova nasljednika. Takve usporedbe često su isticale crni humor u oba filma, temu nesreća, i konkretnije, stil dijaloga i pripovjedački stil koji Tarantino inkorporira u oba filma.<ref name="Race">{{Citiranje novina | ||
| last = Crouch | | last = Crouch | ||
| first = Stanley | | first = Stanley | ||
Redak 305: | Redak 305: | ||
== DVD izdanja == | == DVD izdanja == | ||
DVD izdanje za područje SAD-a i Kanade objavljivano je nekoliko puta. U prvom izdanju nalazio se jedan dvostrani disk [[Artisan Entertainment]]a, objavljen u lipnju 1997., a sadržavao je pan & scan i letterbox verzije filma.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0105236/dvd DVD details for ''Reservoir Dogs''] from [[IMDb]]</ref> Pet godina kasnije, Artisan je objavio dvostuko izdanje u povodu 10. obljetnice s nekoliko omota u bojama koje su odgovarale nadimcima pet glavnih likova (Pink, White, Orange, Blonde i Brown) te disk s bonus materijalom kao što su intervjui i glumcima i produkcijskom ekipom.<ref name="Artisan">{{ | DVD izdanje za područje SAD-a i Kanade objavljivano je nekoliko puta. U prvom izdanju nalazio se jedan dvostrani disk [[Artisan Entertainment]]a, objavljen u lipnju 1997., a sadržavao je pan & scan i letterbox verzije filma.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0105236/dvd DVD details for ''Reservoir Dogs''] from [[IMDb]]</ref> Pet godina kasnije, Artisan je objavio dvostuko izdanje u povodu 10. obljetnice s nekoliko omota u bojama koje su odgovarale nadimcima pet glavnih likova (Pink, White, Orange, Blonde i Brown) te disk s bonus materijalom kao što su intervjui i glumcima i produkcijskom ekipom.<ref name="Artisan">{{Citiranje web | ||
| last = Rivero| first = Enrique | | last = Rivero| first = Enrique | ||
| title = 'Dogs' DVD Develops Multiple Personalities : Anniversary 'Reservoir Dogs' DVD Has Extras and Five Different Styles to Boot.('Reservoir Dogs' DVD released by Artisan Home Entertainment)(Brief Article) | | title = 'Dogs' DVD Develops Multiple Personalities : Anniversary 'Reservoir Dogs' DVD Has Extras and Five Different Styles to Boot.('Reservoir Dogs' DVD released by Artisan Home Entertainment)(Brief Article) | ||
Redak 313: | Redak 313: | ||
| accessdate = 25. travnja 2008 }}</ref> | | accessdate = 25. travnja 2008 }}</ref> | ||
Za 15. obljetnicu filma, [[Lion Gate Entertainment]], koji je u međuvremenu kupio Artisan, producirao je dvostruko izdanje s remastiranim 16x9 verzijom, novim dodacima, ali ne svim bonus dodacima s izdanja u povodu 10. obljetnice.<ref name="monsters">{{ | Za 15. obljetnicu filma, [[Lion Gate Entertainment]], koji je u međuvremenu kupio Artisan, producirao je dvostruko izdanje s remastiranim 16x9 verzijom, novim dodacima, ali ne svim bonus dodacima s izdanja u povodu 10. obljetnice.<ref name="monsters">{{Citiranje web | ||
| title = DVD Review: Reservoir Dogs (15th Anniversary Edition) | | title = DVD Review: Reservoir Dogs (15th Anniversary Edition) | ||
| url = http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1215898.php | | url = http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1215898.php | ||
Redak 320: | Redak 320: | ||
== Glazba za film == | == Glazba za film == | ||
{{ | {{Infookvir album | ||
|ime_albuma = Reservoir Dogs | |ime_albuma = Reservoir Dogs | ||
|ime_glazbenika = Razni izvođači | |ime_glazbenika = Razni izvođači | ||
Redak 340: | Redak 340: | ||
}} | }} | ||
''Reservoir Dogs: Original Motion Picture Soundtrack'' je bila prva glazba za film koju je producirao Quentin Tarantino, a postavio je strukturu koje će slijediti njegovi kasniji albumi glazbe za film.<ref>{{ | ''Reservoir Dogs: Original Motion Picture Soundtrack'' je bila prva glazba za film koju je producirao Quentin Tarantino, a postavio je strukturu koje će slijediti njegovi kasniji albumi glazbe za film.<ref>{{Citiranje web | ||
| last = Stovall | | last = Stovall | ||
| first = Natasha | | first = Natasha | ||
Redak 350: | Redak 350: | ||
| archiveurl = https://web.archive.org/web/19991125020324/http://www.salon.com/music/sharps/1997/12/22sharps.html | | archiveurl = https://web.archive.org/web/19991125020324/http://www.salon.com/music/sharps/1997/12/22sharps.html | ||
| archivedate = 25 studenoga 1999 | | archivedate = 25 studenoga 1999 | ||
}}</ref> Ona uključuje korištenje isječke dijaloga iz filma. Glazba za film je zbirka pjesama iz sedamdesetih. Radijska postaja "K-Billy's Super Sound of the Seventies" igrala je važnu ulogu u filmu.<ref>{{ | }}</ref> Ona uključuje korištenje isječke dijaloga iz filma. Glazba za film je zbirka pjesama iz sedamdesetih. Radijska postaja "K-Billy's Super Sound of the Seventies" igrala je važnu ulogu u filmu.<ref>{{Citiranje web | ||
| last = Strauss | | last = Strauss | ||
| first = Neil | | first = Neil | ||
Redak 359: | Redak 359: | ||
| accessdate = 5. svibnja 2008. }}</ref> Za radijskog DJ-a izabran je Steven Wright, komičar poznat po svojem bezizražajnom zbijanju šala.<ref name="Wright"/> | | accessdate = 5. svibnja 2008. }}</ref> Za radijskog DJ-a izabran je Steven Wright, komičar poznat po svojem bezizražajnom zbijanju šala.<ref name="Wright"/> | ||
Neobičan element glazbe za film bio je izbor pjesama. Film koristi glazbu iz sedamdesetih. Tarantino je rekao da smatra kako da bi glazba trebala biti kontrapunkt filmskom nasilju i akciji.<ref name="Breen">{{ | Neobičan element glazbe za film bio je izbor pjesama. Film koristi glazbu iz sedamdesetih. Tarantino je rekao da smatra kako da bi glazba trebala biti kontrapunkt filmskom nasilju i akciji.<ref name="Breen">{{Citiranje web | ||
| last = Breen | | last = Breen | ||
| first = Marcus | | first = Marcus | ||
Redak 366: | Redak 366: | ||
| month = prosinac | year = 1996. | | month = prosinac | year = 1996. | ||
| url = http://www.lib.latrobe.edu.au/AHR/archive/Issue-Dec-1996/breen.html | | url = http://www.lib.latrobe.edu.au/AHR/archive/Issue-Dec-1996/breen.html | ||
| accessdate = 10. ožujka 2008 }}</ref> Izjavio je i kako je želio da film ima štih pedesetih uz korištenje glazbe sedamdesetih.<ref name="Breen"/> A prominent instance of this is the torture scene to the tune of "[[Stuck in the Middle With You]]".<ref>{{ | | accessdate = 10. ožujka 2008 }}</ref> Izjavio je i kako je želio da film ima štih pedesetih uz korištenje glazbe sedamdesetih.<ref name="Breen"/> A prominent instance of this is the torture scene to the tune of "[[Stuck in the Middle With You]]".<ref>{{Citiranje web | ||
| last = Jardine | | last = Jardine | ||
| first = Dan | | first = Dan | ||
Redak 458: | Redak 458: | ||
== Videoigra == | == Videoigra == | ||
Videoigra temeljena na filmu objavljena je 2006. za [[PC]], [[Xbox]] i [[PlayStation 2]]. Međutim, igra ne posjeduje sličnosti s glumcima, uz iznimku Michaela Madsena. Zaradila je osrednje kritike,<ref>{{ | Videoigra temeljena na filmu objavljena je 2006. za [[PC]], [[Xbox]] i [[PlayStation 2]]. Međutim, igra ne posjeduje sličnosti s glumcima, uz iznimku Michaela Madsena. Zaradila je osrednje kritike,<ref>{{Citiranje web | ||
| url = http://www.gamespot.com/xbox/action/reservoirdogs/ | | url = http://www.gamespot.com/xbox/action/reservoirdogs/ | ||
| publisher = Gamespot | | publisher = Gamespot | ||
Redak 468: | Redak 468: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* {{imdb | * {{imdb|id=0105236|naslov=Reservoir Dogs}} | ||
* {{rotten-tomatoes|id=reservoir_dogs|title=Reservoir Dogs}} | * {{rotten-tomatoes|id=reservoir_dogs|title=Reservoir Dogs}} | ||
* [http://www.metacritic.com/movie/reservoir-dogs Metacritic: ''Reservoir dogs''] | * [http://www.metacritic.com/movie/reservoir-dogs Metacritic: ''Reservoir dogs''] |
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 20:51
Reservoir Dogs | |
---|---|
Datoteka:Reservoir dogs ver1.jpg | |
Redatelj | Quentin Tarantino |
Producent | Lawrence Bender |
Scenarist | Quentin Tarantino |
Glavne uloge | Harvey Keitel Tim Roth Steve Buscemi Chris Penn Michael Madsen Lawrence Tierney |
Snimatelj | Andrzej Sekula |
Montaža | Sally Menke |
Distributer | SAD: Miramax Films/Lions Gate Entertainment UK: Rank Film Distributors Kanada: Maple Pictures |
Godina izdanja | 1992. |
Trajanje | 99 min. |
Država | SAD |
Jezik | engleski |
Proračun | $2.830.000 |
Profil na IMDb-u | |
Portal o filmu |
Reservoir Dogs je debitanski film Quentina Tarantina iz 1992. Prikazuje ono što se događa prije i poslije propale pljačke draguljarnice, ali ne i samu pljačku. U filmu se pojavljuje glumački ansambl kojeg čine Harvey Keitel, Steve Buscemi, Tim Roth, Michael Madsen, Quentin Tarantino, Eddie Bunker, Chris Penn i Lawrence Tierney. Tarantino je imao manju ulogu, kao i bivši kriminalac i kasniji pisac Eddie Bunker. Uključuje mnoge teme i estetiku koji se smatraju Tarantinovim zaštitnim znakovima: nasilni zločin, reference na popularnu kulturu, upečatljive dijaloge, obilne psovke i nelinearnu narativnu strukturu.
Film je postao klasik nezavisnog filma i kultni hit.[1] Časopis Empire proglasio ga je "Najvećim nezavisnim filmom svih vremena". Reservoir Dogs naišli su na uglavnom pozitivne recenzije. Iako je imao skromnu marketinšku kampanju, film je ostvario solidan profit od 2.832.029 dolara, čime je vraćen novac uložen u budžet. Međutim, postao je veliki hit u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je zaradio gotovo 6,5 milijuna funti te ostvario veću popularnost nego Tarantinov Pakleni šund. Često je kritiziran zbog velike količine psovki i nasilja.
Album glazbe za film nazvan Reservoir Dogs: The Original Motion Picture Soundtrack objavljen je s pjesmama koje su korištene u filmu, ponajviše iz sedamdesetih. 2006. je objavljena istoimena videoigra koja je dočekana mlakim recenzijama. Kao i film, izazvala je kontroverze zbog nasilja.
Radnja
Film počinje s osmoricom muškaraca koji sjede u restoranu: Mr. Blonde (Michael Madsen), Mr. Blue (Eddie Bunker), Mr. Brown (Quentin Tarantino), Mr. Orange (Tim Roth), Mr. Pink (Steve Buscemi), Mr. White (Harvey Keitel), Joe Cabot (Lawrence Tierney) i njegov sin, "Nice Guy" Eddie (Chris Penn). Mr. Brown počinje raspravu o svojoj komparativnoj analizi Madonnine pjesme "Like a Virgin", a Mr. Pink objašnjava svoju politiku uskraćivanja napojnica, sve dok ga Joe ne natjera da ostavi napojnicu.
Nakon uvodne špice, radnja se premješta u unutrašnjost jurećeg automobila. Mr. White, vozeći jednom rukom, pokušava utješiti histeričnog Mr. Orangea, koji je ustrijeljen u abdomen i obilno krvari. Stižu u napušteno skladište, za koje se kasnije otkriva kako je mjesto sastanka pljačkaša koji su upravo orobili draguljarnicu. Mr. White ostavlja Mr. Orangea na podu. Pojavljuje se Mr. Pink i u izljevu bijesa sugerira kako je pljačka bila klopka. Mr. Browna je ubila policija, a Mr. White i Mr. Pink ne znaju gdje su Mr. Blonde i Mr. Blue.
White i Pink ljuti su na Blondea, koji je ustrijelio i ubio nekoliko civila nakon što se uključio alarm. Počnu se svađati oko toga treba li onesviještenog Mr. Orangea prebaciti u bolnicu. Svađa postaje nasilna nakon što Mr. White otkrije da je rekao svoje pravo ime Mr. Orangeu. Upere nabijene pištolje jedan u drugoga. U tom trenutku Mr. Blonde, koji je iz sjene gledao što se događa, istupa i kaže im ne napuštaju skladište jer stiže Nice Guy Eddie. Mr. Blonde ih odvodi do svog auta i otvori prtljažnik u kojem se nalazi Marvin Nash, policajac kojeg je zarobio.
Mr. Pink i Mr. White počnu mučiti policajca, a Mr. Blonde ga zatim selotejpom zaveže za stolicu. Eddie stiže u skaldište i naređuje Mr. Pinku i Mr. Whiteu da dođu s njim kako bi vratili ukradene dijamante (koje je Mr. Pink sakrio nakon što je pobjegao) i riješili se ukradenih vozila, dok Mr. Blondeu kaže da ostane s umirućim Mr. Orangeom i "murjakom". Policajac mu kaže kako ne zna ništa o namještaljci i počne moliti da ga se pusti. Mr. Blonde zatim izvlači britvu iz svoje kaubojske čizme i upali radio na postaju K'Billy's "Super Sounds of the '70s", na kojoj se u tom trenutku emitira pjesma "Stuck in the Middle With You" Stealers Wheela. Plešući uz glazbu, Mr. Blonde zareže po policajčevu licu i odreže mu uho. Zatim ga polije benzinom i pripremi se da ga zapali svojim upaljačem za cigarete, ali u tom ga trenutku Mr. Orange iznenada nekoliko puta upuca u prsa, ubivši ga. Mr. Orange kaže Marvinu da je zapravo policijski detektiv na tajnom zadatku Freddy Newandyke te ga uvjeri kako velike policijske snage čekaju nekoliko blokova dalje da se pojavi Joe Cabot.
Scene s Mr. Orangeom otkrivaju kako je otišao na tajni zadatak; misija mu je bila uhvatiti Cabota. Joe priprema pljačku i otkrije plan za njeno izvršenje, uključujući šifrirana imena pljačkaša. Priča zatim prelazi na Mr. Whitea, Mr. Orangea i Mr. Browna nekoliko minuta nakon pljačke; Mr. Brown biva pogođen u glavu te zabije njihovo auto za bijeg zbog krvi koja mu se slijeva u oči. Nakon što Mr. White ubije dva policajca iz potjere, on i Mr. Orange ugledaju kako je Mr. Brown umro od svoje ozljede. Otimaju auto od žene koja ustrijeli Mr. Orangea u abdomen prije nego što je ovaj ustrijeli i ubije. Film nakon toga ponovno prikazuje scenu u autu s početka filma, a zatim se ponovno vraća u sadašnjost u skladište.
Ostatak pljačkaša vraća se u skladište i ugledaju kako je Mr. Blonde mrtav. Mr. Orange ustvrdi kako je Mr. Blonde namjeravao ubiti policajca, njega i ostatak bande kako bi zadržao dijamante za sebe. Eddie mu ne povjeruje, i bijesan na Mr. Orangea ubije Marvina. Ulazi Joe i kaže svima kako je Mr. Blue mrtav te samouvjereno optuži Mr. Orangea kako je doušnik, natjeravši tako Mr. Whitea da ga brani. Joe uperi pištolj u Mr. Orangea, a Mr. White na Joea. Eddie zatim uperi pištolj u Mr. Whitea, oblikovavši meksički obračun. Nakon kratkog pokušaja smirivanja jedni drugih, Joe ustrijeli Mr. Orangea, a zatim Mr. White ubije njega; Eddie ustrijeli Mr. Whitea, koji upuca i ubije Eddieja. Mr. Pink, koji je stajao izvan obračuna, uzme dijamante i pobjegne. Njegova sudbina ostaje nejasna; zvukovi neuspješnog paljenja automobila, policijske sirene i pucnjevi sugeriraju kako je uhvaćen ili ubijen od strane policije. Mr. White počne ljuljati Mr. Orangea u svojim rukama, a Mr. Orange otkrije kako je zapravo policajac, što shrva Mr. Whitea koji stavlja svoj pištolj na glavu Mr. Orangea u trenutku kad upada policija. Kamera se okreće od pištolja i samo pokazuje Mr. Whitea dok policija pokušava pregovarati s njim. Začuju se pucnjevi, a film završava iznenadnim zatamnjenjem.
Glumci i likovi
- Harvey Keitel kao Mr. White: Profesionalni kriminalac i pljačkaš. Njegovo pravo ime je Larry Dimmick.[2] Mr. White u filmu je prikazan kao kriminalac koji ne oklijeva ubiti, ali je istodobno dovoljno human da mu je stalo do nevinih promatrača, što je evidentno prema njegovoj rečenici, "Izbor između deset godina u zatvoru i ubijanja nekog glupog kretena uopće nije izbor, ali ja i nisam luđak." Slijepo vjeruje u Mr. Orangea i konačnom obračunu prima metak za njega. Nakon što Mr. Orange otkriva svoj pravi identitet, Mr. White ga, razjaren i očajan, ustrijeli u glavu. Zatim njega ustrijeli policija, koja je upravo došla na mjesto događaja.
- Tim Roth kao Mr. Orange: Policajac na tajnom zadatku; pravo ime mu je Freddy Newandyke. Kasnije scene otkrivaju kako je otišao na tajni zadatak, uključujući lažnu priču koju kazuje pljačkašima kako bi stekao status i povjerenje. Biva pogođen u abdomen od žene koja se pokušavala obraniti (nakon čega je ubija) te većinu filma provodi krvareći na podu skladišta. Prima drugi metak tijekom meksičkog obračuna, a pogađa ga i Mr. White nakon što mu je otkrio da je policajac.
- Steve Buscemi kao Mr. Pink: Jedini od glavnih likova čije se ime ne otkriva, ali i jedini koji preživljava dok mu sudbina ostaje nepoznata. Mr. Pink često podsjeća ostale pljačkaše da budu "profesionalci" i jedina je osoba koja nije uključena u meksički obračun. Mr. Pink je poznat po svojem monologu o uskraćivanju napojnica s početka filma.
- Michael Madsen kao Mr. Blonde: Njegovo pravo ime je Vic Vega, poznat i kao Toothpick Vic.[3] On je blagorječivi sadistički psihopat koji je tijekom pljačke bezrazložno ubio nekoliko civila, što je razbjesnilo Mr. Whitea i Mr. Pinka. Nakon toga radosno muči policajca zbog svojeg zadovojstva - zarezavši mu lice, odrezavši mi uho i zalijevši ga benzinom - dok zapaljivanje sprječava Mr. Orange koji ubija Mr. Blondea. Vic Vega je brat Vincenta Vege iz Tarantinova filma Pakleni šund.
- Chris Penn kao "Nice Guy" Eddie Cabot: Sin Joea Cabota. Eddie ne sudjeluje u pljački; on je i jedini koji isprva ne vjeruje da je pljačka bila namještaljka. Pogađa Mr. Whitea u meksičkom obračunu između Eddieja, Mr. Whitea i Joea Cabota, dok Mr. White pogađa i ubija Eddieja i njegova oca Joea.
- Lawrence Tierney kao Joe Cabot: Mozak pljačke i otac "Nice Guy" Eddieja Cabota, Joea ubija Mr. White tijekom završnog obračuna. Mr. Orange, tijekom svog sastanka s policajcem Holdawayom, uspoređuje Joea sa Stvari iz Fantastične četvorke.
- Quentin Tarantino kao Mr. Brown: Tarantino igra manju ulogu kao što je to slučaj u mnogim njegovim filmovima: pravo ime Mr. Browna se ne otkriva. Na početku filma otvara dijalog o pjesmi "Like a Virgin" za koju kaže da je "metafora za velike kurce". Policija ga ubija metkom u glavu.
- Eddie Bunker kao Mr. Blue: Manja uloga koju je odigrao bivši kriminalac Eddie Bunker. Iako nije imao mnogo prostora u filmu, ostali kriminalci ga često spominju jer ga nitko nije vidio nakon pljačke. Pri kraju filma, Joe otkriva da ga je ubila policija.
- Randy Brooks kao Holdaway: Policajac i prijatelj Mr. Orangea. Holdaway priprema Mr. Orangea za njegovu misiju, a i lažna je priča njegovo djelo.
- Kirk Baltz kao Marvin Nash: Policajac kojeg je oteo Mr. Blonde nakon pljačke. Ubija ga "Nice Guy" Eddie u izljevu bijesa.
- Steven Wright kao glas DJ-a K-Billyja: Glas komičara Stevena Wrighta čuje se u nekoliko prilika kao glas DJ-a "K-Billy's Super Sounds of the Seventies", radijske postaje koju se u filmu spominje nekoliko puta.[4]
Produkcija
Tarantino je radio u videoteci u Los Angelesu te je isprva htio snimiti film sa svojim prijateljima s budžetom od 30.000 dolara na 16-milimetarskom[5] formatu u kojem bi producent Lawrence Bender glumio Nice Guy Eddieja. Međutim, kad je u projekt ušao Harvey Keitel, pristao je nastupiti u filmu i biti koproducent.[6] Zatim je dobio ulogu Mr. Whitea. Uz Keitelovu pomoć, producenti su uspjeli namaknuti 1,5 milijun dolara za produkciju filma.[7]
Reservoir Dogs je, prema Tarantinovim riječima, bila njegova verzija Uzaludne pljačke Stanleyja Kubricka. Tarantino je rekao da "nije krenuo svojim načinom kako bi preuzeo Uzaludnu pljačku nego ga je smatrao svojom 'Pljačkom', svojim pokušajem te vrste pljačkaškog filma".[7] Inspiracija za radnju filma bio je film Kansas City Confidential iz 1952.[8] Film je bio optužen i za plagiranje, posebno filma Ringa Lama City on Fire iz 1987., čak da je preuzeo cijele scene iz tog filma.[9] Osim toga, Veliki kombo Josepha H. Lewisa inspirirao je scenu u kojoj policajac biva podvrgnut mučenju na stolici.[10] Tarantino je demantirao plagijat tvrdeći kako su to bile posvete.[11]
Jedan od jedinstvenih elemenata filma je taj da se pljačka ne prikazuje. Tarantino je rekao kako je razlog za njeno izostavljanje isprva bilo pitanje budžeta, ali da mu se svidjela ideja njenog izostavljanja pa je ustrajao na njoj. Rekao je kako takva tehnika pušta gledatelja da film "govori o drugim stvarima".[7] Usporedio je to s radom romanopisca te dodao kako je htio da film bude o nečemu što nije viđeno te da je želio da "film otucava u stvarnom vremenu, a ne onom filmskom".[12]
Reakcije
Reservoir Dogs počeo se prikazivati u 19 kina s profitom u prvom vikendu u SAD-u od 147.839 dolara.[13] Film u SAD-u nikad nije objavljen u više od 61 kina, a ostvario je ukupnu zaradu od 2.832.029 dolara.[13] Film je najveći uspjeh ostvario nakon što je Pakleni šund postao popularan. Međutim, u Britaniji, film je postigao uspjeh i zaradio priznanja. Nakon uspjeha u Britaniji, prikazan je na Sundance Film Festivalu. Časopis Empire nazvao ga je "Najvećim nezavisnim filmom ikad snimljenim".[14] Film je od tada stekao status važnog i iznimno utjecajnog dostignuća nezavisnog filma.[15] Na Rotten Tomatoesu ima 95 posto pozitivnih recenzija.[16]
Reservoir Dogs inspririrao je mnoge druge nezavisne filmove te se smatra ključnim u razvoju nezavisne kinematografije.[17] Bollywoodski film Kaante Sanjaya Gupte je neautorizirana obrada Reservoir Dogsa sa sličnom pričom i stilom dijaloga.[18]
Kritike
Nakon prikazivanja filma na Sundance Film Festivalu, filmski kritičar Jami Bernard iz New York Daily Newsa usporedio je efekte Reservoir Dogsa s onima filma Dolazak vlaka u stanicu iz 1895., gdje je publika navodno promatrala vlak u kretanju koji se približava kameri i uplašila se. Bernard je tvrdio da je Reservoir Dogs postigao sličan efekt za koji ljudi nisu bili spremni.[17] Vincentu Canbyju iz New York Timesa svidjela se glumačka postava i korištenje nelinearne naracije. Pohvalio je i Tarantinovu režiju te mu se svidjela činjenica da u filmu nije često koristio krupne planove.[19] Kennethu Turanu iz LA Timesa također su se svidjeli film i gluma, posebno izvedbe Buscemija, Tierneyja i Madsena, te je dodao: "Tarantinov očigledni entuzijazam, njegova nepomirljiva strast za ono što je stvorio, osvježava hvalevrijednu radnju i, na stranu sakaćenje, čini je zanimljivijom nego što se to u prvom trenutku čini."[20]
Roger Ebert nije bio tako oduševljen; smatrao je kako je scenarij trebao biti bolji te rekao da film "izgleda kao da će biti odličan", ali Tarantinov scenarij nema razrađene likove. Rekao je i kako "[Tarantino] ima ideju i vjeruje da ideja pokreće radnju." Ebert je filmu dao dvije i pol zvjezdice tvrdeći kako je uživao u njemu te da je to vrlo dobar film talentiranog redatelja, a kao i većini kritičara, svidjela mu se glumačka postava, ali je izjavio: "Svidjelo mi se što sam vidio, ali sam htio više".[21]
Reservoir Dogs kasnije je kritiziran zbog snažno izraženog nasilja i vulgarnog jezika. Scena koja je gledateljima bila posebno uznemirujuća bila je ona u kojoj Michael Madsen policajcu odreže uho, a sam Madsen je navodno imao velikih poteškoća sa završavanjem scene posebno nakon što je Kirk Baltz improvizirao očajničku molbu "Imam malo dijete kući".[22] Mnogi su gledatelji napustili kina tijekom filma, a Tarantino je u to vrijeme komentirao:
- To se događa na svakom pojedinom prikazivanju. Za neke je ljude nasilje, ili jezična vulgarnost planina na koju se ne mogu popeti. To je OK. To nije njihova šalica čaja. Ali ja djelujem na njih. Htio sam da scena bude uznemirujuća.[7]
Tijekom prikazivanja filma na Filmskom festivalu u Barceloni, petnaest je ljudi izašlo, uključujući redatelja horora Wesa Cravena i stručnjaka za specijalne efekte Ricka Bakera.[23] Baker je kasnije rekao Tarantinu da izlazak shvati kao "kompliment" te objasnio da je nasilje smatrao uznemirujućim zbog njegova izraženog osjećaja realizma.[23]
Kritičar John Hartl usporedio je scenu rezanja uha sa scenom s tuš-kabinom u Psihu, a Tarantina s Davidom Lynchom. Reservoir Dogs je usporedio s filmom Glengarry Glen Ross.[7] Nakon ovog filma, Tarantino je uspoređivan s Martinom Scorseseom, Samom Peckinpahom, Johnom Singletonom, Gusom Van Santom i Abelom Ferrarom.[11] Zbog svoje nelinearne radnje, film je često uspoređivan s Rašomonom.[11] Kritičar James Bernardinelli bio je sličnog mišljenja: komplimentirao je glumcima i Tarantinovoj sposobnosti pisanja dijaloga.[24] Hal Hinson iz The Washington Posta bio je sličnog mišljenja za glumačku postavu, hvaleći film zbog njegova "bezizražajnog smisla za humor".[25] Todd McCarthy nazvao je film "nesumnjivo impresivnim" te smatrao kako je inspiriran filmovima Ulice zla, Dobri momci i Uzaludna pljačka.[26]
Kritička analiza
Reservoir Dogs često se navodi kao primjer filmskog nasilja.[15][27][28] J.P. Telotte usporedio ga je s klasičnim pljačkaškim noir filmovima te istaknuo ironiju u zadnjim scenama.[29] Mark Irwin je povezao Reservoir Dogs s klasičnim američkim noirom.[30]
Poznati motiv u Tarantinovim filmovima je korištenje nesreća koje pokreću radnju. U Reservoir Dogs, glavni element priče pokreće nesretni događaj; u ovom slučaju to je pljačka koja kreće krivim smjerom.[12] Caroline Jewers nazvala je Reservoir Dogs "feudalnim epom" te ga usporedila s Paklenim šundom. Usporedila je pseudonime u obliku boja s imenima boja srednjovjekovnih vitezova.[31]
Često navođena usporedba bila je ona s Tarantinovim drugim i uspješnijim filmom Pakleni šund,[12][32][33] posebno nakon što je publika gledala Reservoir Dogs nakon uspjeha njegova nasljednika. Takve usporedbe često su isticale crni humor u oba filma, temu nesreća, i konkretnije, stil dijaloga i pripovjedački stil koji Tarantino inkorporira u oba filma.[34] Osim toga, tema rasizma igra veliku ulogu u oba filma, točnije odnosi između bijelaca i crnaca. Stanley Crouch iz New York Timesa usporedio je način na koji bijeli kriminalci u Reservoir Dogs govore o crncima kao što je to slučaj u Ulicama zla i Dobrim momcima. Crouch je promatrao način na koje crnce gledaju u Reservoir Dogs, ali i način na koji kriminalci optužuju jedan drugog "verbalno oponašajući" crnce i očiglednu privlačnost koju lik osjeća prema tamnoputoj glumici Pam Grier.[34]
DVD izdanja
DVD izdanje za područje SAD-a i Kanade objavljivano je nekoliko puta. U prvom izdanju nalazio se jedan dvostrani disk Artisan Entertainmenta, objavljen u lipnju 1997., a sadržavao je pan & scan i letterbox verzije filma.[35] Pet godina kasnije, Artisan je objavio dvostuko izdanje u povodu 10. obljetnice s nekoliko omota u bojama koje su odgovarale nadimcima pet glavnih likova (Pink, White, Orange, Blonde i Brown) te disk s bonus materijalom kao što su intervjui i glumcima i produkcijskom ekipom.[36]
Za 15. obljetnicu filma, Lion Gate Entertainment, koji je u međuvremenu kupio Artisan, producirao je dvostruko izdanje s remastiranim 16x9 verzijom, novim dodacima, ali ne svim bonus dodacima s izdanja u povodu 10. obljetnice.[37] Izbačeni su intervjui s glumcima i ekipom, a uključen je 48-minutni film nazvan "Tributes and Dedications".[37] Novo izdanje bilo je i raskošnije dizajnirano: diskovi su zatvoreni u veliku kutiju šibica, a kutija šibica nalazi se u tankoj aluminijskoj kutiji koja podsjeća na limenku za benzin.
Glazba za film
Reservoir Dogs | ||
---|---|---|
Datoteka:Reservoir Dogs soundtrack.jpg | ||
Razni izvođači (filmska glazba) | ||
Žanr | soft rock, pop rock | |
Objavljen | 13. listopada 1992. | |
Trajanje | 30:50 | |
Izdavač | MCA Records A Band Apart | |
Producent(i) | Quentin Tarantino | |
Recenzije | ||
Kronologija albuma – Razni izvođači | ||
Reservoir Dogs (1992.) |
Pulp Fiction (1994.) |
Reservoir Dogs: Original Motion Picture Soundtrack je bila prva glazba za film koju je producirao Quentin Tarantino, a postavio je strukturu koje će slijediti njegovi kasniji albumi glazbe za film.[38] Ona uključuje korištenje isječke dijaloga iz filma. Glazba za film je zbirka pjesama iz sedamdesetih. Radijska postaja "K-Billy's Super Sound of the Seventies" igrala je važnu ulogu u filmu.[39] Za radijskog DJ-a izabran je Steven Wright, komičar poznat po svojem bezizražajnom zbijanju šala.[4]
Neobičan element glazbe za film bio je izbor pjesama. Film koristi glazbu iz sedamdesetih. Tarantino je rekao da smatra kako da bi glazba trebala biti kontrapunkt filmskom nasilju i akciji.[40] Izjavio je i kako je želio da film ima štih pedesetih uz korištenje glazbe sedamdesetih.[40] A prominent instance of this is the torture scene to the tune of "Stuck in the Middle With You".[41] Najistaknutija pjesma s albuma je "Stuck in the Middle With You" koja svira u sceni mučenja.
Popis pjesama
Br. | Skladba | Izvođač | Trajanje | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | "And Now Little Green Bag..." | Isječak dijaloga Stevena Wrighta | 0:15 | ||||||
2. | "Little Green Bag" | George Baker Selection | 3:15 | ||||||
3. | "Rock Flock of Five" | Isječak dijaloga Stevena Wrighta | 0:11 | ||||||
4. | "Hooked on a Feeling" | Blue Swede | 2:53 | ||||||
5. | "Bohemiath" | Isječak dijaloga Stevena Wrighta | 0:34 | ||||||
6. | "I Gotcha" | Joe Tex | 2:27 | ||||||
7. | "Magic Carpet Ride" | Bedlam | 5:10 | ||||||
8. | "Madonna Speech" | Isječak dijaloga Quentina Tarantina, Edwarda Bunkera, Lawrencea Tierneyja, Stevea Buscemija i Harveyja Keitela | 0:59 | ||||||
9. | "Fool for Love" | Sandy Rogers | 3:25 | ||||||
10. | "Super Sounds" | Isječak dijaloga Stevena Wrighta | 0:19 | ||||||
11. | "Stuck in the Middle" | Stealers Wheel | 3:23 | ||||||
12. | "Harvest Moon" | Bedlam | 2:38 | ||||||
13. | "Let's Get a Taco" | Isječak dijaloga Harveyja Keitela i Tima Rotha | 1:02 | ||||||
14. | "Keep on Truckin'" | Isječak dijaloga Stevena Wrighta | 0:16 | ||||||
15. | "Coconut" | Harry Nilsson | 3:50 | ||||||
16. | "Home of Rock" | Isječak dijaloga Stevena Wrighta | 0:05 | ||||||
30:50 |
Videoigra
Videoigra temeljena na filmu objavljena je 2006. za PC, Xbox i PlayStation 2. Međutim, igra ne posjeduje sličnosti s glumcima, uz iznimku Michaela Madsena. Zaradila je osrednje kritike,[42] ali i izazvala kontroverze zbog količine nasilja te je zabranjena u Australiji[43] i Novom Zelandu.[44]
Izvori
- ↑ AV Club - The New Cult Canon - Reservoir Dogs
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
Vanjske poveznice
- Reservoir Dogs u internetskoj bazi filmova IMDb-a
- Reservoir Dogs na Rotten Tomatoes
- Metacritic: Reservoir dogs