Magister officiorum: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 16:44

Magister officiorum (na latinskom doslovno "Gospodar ureda", starogrčki μάγιστρος τῶν ὀφφικίων magistros tōn offikiōn) bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u kasnom Rimskom Carstvu i prvim stoljećima Bizantskog Carstva.

Iako neki povjesničari njen nastanak dovode u vezu s uvođenjem dominata pod Dioklecijanom 284. prvi potpuno pouzdani podaci govore da se 320. pojavila pod carem Konstantinom. On je uveo magistera kao službenika neposredno podređenog sebi, a koji je ispod sebe imao četiri različita ureda - sacra scrinia - od kojih je svaki na čelu imao vlastitog načelnika, odnosno magistera. Uredi su bili: scrinium memoriae (carski sekretarijat i arhiva), scrinium epistularum (zadužen za vanjske poslove), scrinium libellorum (odgovaranje na žalbe i peticije podanika) i scrinium epistolarum Graecarum (zadužen za prevođenje dokumenata sa latinskog na grčki i obrnuto). Funkcija je vrlo stekla izuzetnu važnost, dijelom zato što je njome Konstantin htio umanjiti dotadašnju važnost pretorijanskog prefekta. Godine 395. je pod Arkadijem magister officiorum dobio dodatne ovlasti - nad carskom gardom (Scholae Palatinae) i carskim arsenalima.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva funkciju su zadržali ostrogotski kraljevi Italije, dok se u Bizantu zadržala sve do 8. stoljeća kada je počela gubiti ovlasti i dobila tek ceremonijalno značenje. Potpuno je iščezla u 11. stoljeću.

Literatura

Bury, John B. (1911). The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos. Oxford University Publishing
Kazhdan, Alexander, ed. (1991). Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-504652-6
Kelly, Christopher (2004). Ruling the later Roman Empire. Harvard University Press. ISBN 9780674015647. http://books.google.com/?id=HhXx67fX7hoC
Kelly, Christopher (2006). "Bureaucracy and Government". Unutar Lenski, Noel. The Cambridge Companion to the Age of Constantine. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-52157-4
Martindale, John R.; Jones, A.H.M.; Morris, J., eds. (1980). The Prosopography of the Later Roman Empire. II. Cambridge University Press. ISBN 978-0521201599
Tougher, Shaun (1997). The Reign of Leo VI (886.-912.): Politics and People. BRILL. ISBN 978-9004097775 nevaljani ISBN. http://books.google.com/?id=iPquae5A4zIC

@@ Redak 10: / Redak 10: @@
 * {{Citiranje knjige |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B. |authorlink=J. B. Bury |year=1911 |publisher=Oxford University Publishing}}
 * {{Citiranje knjige | editor-last=Kazhdan | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan |year=1991 | title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-504652-6}}
-* {{Cite book | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=9780674015647 | url=http://books.google.com/?id=HhXx67fX7hoC | postscript=<!--None-->}}
+* {{Citiranje knjige | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=9780674015647 | url=http://books.google.com/?id=HhXx67fX7hoC | postscript=<!--None-->}}
 * {{Citiranje knjige | first=Christopher | last=Kelly | chapter=Bureaucracy and Government | title=The Cambridge Companion to the Age of Constantine | editor-last=Lenski | editor-first=Noel | year=2006 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-52157-4}}
 * {{Citiranje knjige | editor1-last=Martindale | editor1-first=John R. | editor2-last=Jones |editor2-first=A.H.M. | editor3-last= Morris | editor3-first= J. | title=The Prosopography of the Later Roman Empire | volume=II | year=1980 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0521201599}}