Komesarska uprava Milana Aćimovića: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m bnz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Komesarska uprava Milana Aćimovića'''-->'''Komesarska uprava Milana Aćimovića''', bila je prva [[marionetska država|marionetska]] administracija [[Nedićeva Srbija|Srbije]] pod njemačkom okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Predsjednik uprave bio je [[Milan Aćimović]], a uprava je djelovala od [[30. travnja]] do [[29. kolovoza]] [[1941.]] godine. Naslijedila ju je [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića]].
Komesarska uprava Milana Aćimovića''', bila je prva [[marionetska država|marionetska]] administracija [[Nedićeva Srbija|Srbije]] pod njemačkom okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Predsjednik uprave bio je [[Milan Aćimović]], a uprava je djelovala od [[30. travnja]] do [[29. kolovoza]] [[1941.]] godine. Naslijedila ju je [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića]].


U [[komesar]]skoj upravi bili su članovi svih legalnih predratnih stranaka u Srbiji, osim [[Zemljoradnička stranka|Zemljoradničke stranke]] i [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]].
U [[komesar]]skoj upravi bili su članovi svih legalnih predratnih stranaka u Srbiji, osim [[Zemljoradnička stranka|Zemljoradničke stranke]] i [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]].
Redak 6: Redak 6:
[[Datoteka:Plakat1.jpg|minijatura|Plakat s naredbom njemačkog vojnog zapovjedništva u Beogradu od 25. travnja 1941. godine kojim se Židovima ograničava sloboda kupnje robe.]]
[[Datoteka:Plakat1.jpg|minijatura|Plakat s naredbom njemačkog vojnog zapovjedništva u Beogradu od 25. travnja 1941. godine kojim se Židovima ograničava sloboda kupnje robe.]]


Adolf Hitler na kratko je razmatrao mogućnost brisanja svakog znaka postojanja srpske države, ali je brzo odustao od ove ideje i pošao tražiti pogodnog Srbina koji će voditi [[kolaboracija|kolaboracijski]] režim. Nakon što je razmatrao bivšeg jugoslavenskog predsjednika vlade [[Dragiša Cvetković|Dragišu Cvetkovića]], bivšeg ministra inozemnih poslova [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]], bivšeg ministra unutarnjih poslova [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]], predsjednika klerofašističkog pokreta [[Jugoslavenski narodni pokret Zbor|Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i šefa beogradske policije [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]], vojni zapovjednik Srbije odlučio se za Aćimovića, koji je oformio svoju komesarsku vladu 30. travnja 1941. godine i koja je imala deset komesara.<ref name="Petranović">{{Cite book|last= Petranović|first= Branko|authorlink= Branko Petranović|coauthors= |title= Srbija u Drugom svetskom ratu 1939—1945|year= 1992.|url= |publisher= |location= Beograd|id=}}</ref> Treći Reich nije izabrao Ljotića jer je vjerovao kako ovaj ima lošu reputaciju u srpskom narodu.<ref name="Petranović" /><ref>{{Citiranje knjige
Adolf Hitler na kratko je razmatrao mogućnost brisanja svakog znaka postojanja srpske države, ali je brzo odustao od ove ideje i pošao tražiti pogodnog Srbina koji će voditi [[kolaboracija|kolaboracijski]] režim. Nakon što je razmatrao bivšeg jugoslavenskog predsjednika vlade [[Dragiša Cvetković|Dragišu Cvetkovića]], bivšeg ministra inozemnih poslova [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]], bivšeg ministra unutarnjih poslova [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]], predsjednika klerofašističkog pokreta [[Jugoslavenski narodni pokret Zbor|Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i šefa beogradske policije [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]], vojni zapovjednik Srbije odlučio se za Aćimovića, koji je oformio svoju komesarsku vladu 30. travnja 1941. godine i koja je imala deset komesara.<ref name="Petranović">{{Citiranje knjige|last= Petranović|first= Branko|authorlink= Branko Petranović|coauthors= |title= Srbija u Drugom svetskom ratu 1939—1945|year= 1992.|url= |publisher= |location= Beograd|id=}}</ref> Treći Reich nije izabrao Ljotića jer je vjerovao kako ovaj ima lošu reputaciju u srpskom narodu.<ref name="Petranović" /><ref>{{Citiranje knjige
   | last = Ramet, Sabrina P.; Lazić, Sladjana
   | last = Ramet, Sabrina P.; Lazić, Sladjana
   | first =  
   | first =  
Redak 58: Redak 58:
}}</ref> Jedna od prvih zadaća bila je izvršiti zapovjed [[Harald Turner|Haralda Turnera]] o registriranju svih Židova i Roma u Srbiji i uvođenja strogih ograničenja na njihove aktivnosti. Provedbu ovih naredbi nadgledala je njemačka vojna uprava, a Aćimović i njegov komesarijat unutarnjih poslova bili su zaduženi za njihovo izvršavanje.<ref>Byford, Jovan (2011.), "The Collaborationist Administration and the Treatment of the Jews in Nazi-occupied Serbia", u: Ramet, Sabrina P.; Listhaug, Ola, Serbia and the Serbs in World War Two, London: Palgrave Macmillan, str. 109–127., {{ISBN|0-230-27830-2}}</ref>
}}</ref> Jedna od prvih zadaća bila je izvršiti zapovjed [[Harald Turner|Haralda Turnera]] o registriranju svih Židova i Roma u Srbiji i uvođenja strogih ograničenja na njihove aktivnosti. Provedbu ovih naredbi nadgledala je njemačka vojna uprava, a Aćimović i njegov komesarijat unutarnjih poslova bili su zaduženi za njihovo izvršavanje.<ref>Byford, Jovan (2011.), "The Collaborationist Administration and the Treatment of the Jews in Nazi-occupied Serbia", u: Ramet, Sabrina P.; Listhaug, Ola, Serbia and the Serbs in World War Two, London: Palgrave Macmillan, str. 109–127., {{ISBN|0-230-27830-2}}</ref>


Tijekom svibnja 1941. godine vojni zapovjednik Srbije [[Helmuth Förster]] izdao je brojne zapovjedi, među kojima su zahtjev da se registriraju svi tiskarski strojevi, ograniči sloboda tiska, rad kazališta i inih zabavnih mjesta i nastavak privredne proizvodnje. Također je raspustio [[Narodna banka Kraljevine Jugoslavije|Narodnu banku Kraljevine Jugoslavije]] i zamijenio ju je [[Srpska narodna banka|Srpskom narodnom bankom]].<ref>{{Cite book
Tijekom svibnja 1941. godine vojni zapovjednik Srbije [[Helmuth Förster]] izdao je brojne zapovjedi, među kojima su zahtjev da se registriraju svi tiskarski strojevi, ograniči sloboda tiska, rad kazališta i inih zabavnih mjesta i nastavak privredne proizvodnje. Također je raspustio [[Narodna banka Kraljevine Jugoslavije|Narodnu banku Kraljevine Jugoslavije]] i zamijenio ju je [[Srpska narodna banka|Srpskom narodnom bankom]].<ref>{{Citiranje knjige
| last = Lemkin
| last = Lemkin
| first = Raphael
| first = Raphael

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 11:45

Komesarska uprava Milana Aćimovića, bila je prva marionetska administracija Srbije pod njemačkom okupacijom tijekom Drugoga svjetskog rata. Predsjednik uprave bio je Milan Aćimović, a uprava je djelovala od 30. travnja do 29. kolovoza 1941. godine. Naslijedila ju je Vlada narodnog spasa Milana Nedića.

U komesarskoj upravi bili su članovi svih legalnih predratnih stranaka u Srbiji, osim Zemljoradničke stranke i Socijalističke partije Jugoslavije.

Formiranje

Datoteka:Plakat1.jpg
Plakat s naredbom njemačkog vojnog zapovjedništva u Beogradu od 25. travnja 1941. godine kojim se Židovima ograničava sloboda kupnje robe.

Adolf Hitler na kratko je razmatrao mogućnost brisanja svakog znaka postojanja srpske države, ali je brzo odustao od ove ideje i pošao tražiti pogodnog Srbina koji će voditi kolaboracijski režim. Nakon što je razmatrao bivšeg jugoslavenskog predsjednika vlade Dragišu Cvetkovića, bivšeg ministra inozemnih poslova Aleksandra Cincar-Markovića, bivšeg ministra unutarnjih poslova Milana Aćimovića, predsjednika klerofašističkog pokreta Zbor Dimitrija Ljotića i šefa beogradske policije Dragog Jovanovića, vojni zapovjednik Srbije odlučio se za Aćimovića, koji je oformio svoju komesarsku vladu 30. travnja 1941. godine i koja je imala deset komesara.[1] Treći Reich nije izabrao Ljotića jer je vjerovao kako ovaj ima lošu reputaciju u srpskom narodu.[1][2] Aćimović je bio izraziti anti-komunist i bio je u kontaktu s njemačkom policijom i prije rata. Vlada je prisegnula krajem svibnja.[3] Preostalih devet komesara bili su: Stevan Ivanić, Momčilo Janković, Risto Jojić, Stanislav Josifović, Lazo M. Kostić, Dušan Letica, Dušan Pantić, Jevrem Protić i Milosav Vasiljević. Svaki komesar bio je zadužen za određeno ministarstvo, koje je naslijeđeno od predratne jugoslavenske vlade, osim ministarstva vojske i mornarice koje je ukinuto.[4] Nekoliko komesara bili su ministri u predratnoj jugoslavenskoj vladi, a Ivanić i Vasiljević bili su bliski Zboru..[5] Jedna od prvih zadaća bila je izvršiti zapovjed Haralda Turnera o registriranju svih Židova i Roma u Srbiji i uvođenja strogih ograničenja na njihove aktivnosti. Provedbu ovih naredbi nadgledala je njemačka vojna uprava, a Aćimović i njegov komesarijat unutarnjih poslova bili su zaduženi za njihovo izvršavanje.[6]

Tijekom svibnja 1941. godine vojni zapovjednik Srbije Helmuth Förster izdao je brojne zapovjedi, među kojima su zahtjev da se registriraju svi tiskarski strojevi, ograniči sloboda tiska, rad kazališta i inih zabavnih mjesta i nastavak privredne proizvodnje. Također je raspustio Narodnu banku Kraljevine Jugoslavije i zamijenio ju je Srpskom narodnom bankom.[7] Förster je nešto poslije premješten, a 2. lipnja na mjestu zapovjednika Srbije naslijedio ga je još jedan Luftwaffeov general, general protuzračne obrane Ludwig von Schröder.[8]

Polovicom svibnja, Aćimovićeva vlada izdala je deklaraciju da srpski narod želi „iskrenu i vjernu suradnju s njihovim velikim susjedom, njemačkim narodom“. Većina lokalnih činovnika u okruzima i kotarima ostala je na svojim mjestima,[9] a njemačka vojna uprava postavila je svoje ljude da nadziru rad lokalnih vlasti.[10]

Popis komesara

Od 30. travnja 1941.

Od 30. travnja 1941. godine komesari bili su:[11]

Po Philipu Cohenu, Aćimović, Vasiljević i Ivanić bili su njemački agenti i prije invazije na Jugoslaviju.[11]

Od 11. srpnja 1941.

Nakon rekonstrukcije vlade 11. srpnja 1941. godine komesari bili su:

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1
    • Nepoznat parametar: authorlink
  2. ↑
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: editor2-last
    • Nepoznat parametar: editor2-first
    • Nepoznat parametar: ref
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  3. ↑
    • Nepoznat parametar: ref
  4. ↑
    • Nepoznat parametar: ref
  5. ↑
    • Nepoznat parametar: ref
  6. ↑ Byford, Jovan (2011.), "The Collaborationist Administration and the Treatment of the Jews in Nazi-occupied Serbia", u: Ramet, Sabrina P.; Listhaug, Ola, Serbia and the Serbs in World War Two, London: Palgrave Macmillan, str. 109–127., ISBN 0-230-27830-2
  7. ↑
    • Nepoznat parametar: authorlink
    • Nepoznat parametar: ref
  8. ↑
    • Nepoznat parametar: ref
  9. ↑
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: editor2-last
    • Nepoznat parametar: editor2-first
    • Nepoznat parametar: ref
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  10. ↑
    • Nepoznat parametar: ref
  11. ↑ 11,0 11,1
    • Nepoznat parametar: ref

Literatura

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Komesarska_uprava_Milana_Aćimovića&oldid=439195"