Razlika između inačica stranice »Bitka kod Lepanta«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Oružani sukob | |||
|naziv = Bitka kod Lepanta | |naziv = Bitka kod Lepanta | ||
|dio = [[Ciparski rat|Ciparskog rata]] i Osmanlijsko-habsburških ratova | |dio = [[Ciparski rat|Ciparskog rata]] i Osmanlijsko-habsburških ratova | ||
|slika = [[Datoteka:Battle of Lepanto 1571.jpg|300px]] | |slika = [[Datoteka:Battle of Lepanto 1571.jpg|300px]] | ||
|opis slike = ''Bitka kod Lepanta'', nepoznati autor, kasno XVI. stl<ref>''National Maritime Museum'' [http://collections.rmg.co.uk/collections/objects/11753.html BHC0261], prema [[: | |opis slike = ''Bitka kod Lepanta'', nepoznati autor, kasno XVI. stl<ref>''National Maritime Museum'' [http://collections.rmg.co.uk/collections/objects/11753.html BHC0261], prema [[:Datoteka:Battle of Lepanto by Martin Rota.jpg|otisku iz 1572.]] od Martina Rote.</ref> | ||
|datum = 7. listopada 1571. | |datum = 7. listopada 1571. | ||
|mjesto = [[Patraski zaljev]], [[Jonsko more]] | |mjesto = [[Patraski zaljev]], [[Jonsko more]] | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
|teritorij = | |teritorij = | ||
|ishod = pobjeda [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] | |ishod = pobjeda [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] | ||
|sukobljeni1 = [[ | |sukobljeni1 = [[Datoteka:Banner of the Holy League 1571.png|25px]] '''[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga:]]''' | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|23px]] [[Mletačka Republika]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of Cross of Burgundy.svg|23px]] [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolsko carstvo]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Coa fam ITA ghislieri.jpg|18px]] [[Papinska Država]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag_of_Genoa.svg|23px]] [[Republika Genova]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of the Order of St. John (various).svg|23px]] [[Suvereni viteški malteški red|Malteški red]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Medici coat of arms.svg|18px]] [[Veliko Vojvodstvo Toskana]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of Savoie.svg|18px]] [[Savojsko Vojvodstvo]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Coat of arms of the House of della Rovere.svg|18px]] [[Vojvodstvo Urbino]] | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of the Order of Saint Lazarus.svg|22px|border]] Red sv. Lazara | ||
* [[ | * [[Datoteka:Cross of saint stephen.svg|18px]] Red sv. Stjepana | ||
|sukobljeni2 = [[ | |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|24px]] '''[[Osmansko Carstvo]]''' | ||
|zapovjednik1 = [[ | |zapovjednik1 = [[Datoteka:Banner of the Holy League 1571.png|25px]] [[Sveta liga (1571.)|Mornarica Svete lige]]:<ref name=ATD>{{Citiranje knjige|title=The Knights of st. John: with The battle of Lepanto and Siege of Vienna |first=Augusta Theodosia |last=Drane |year=1858. |place=London}}</ref><ref name="ANG">{{Citiranje knjige |title=Lepanto 1571: The Greatest Naval Battle Of The Renaissance |last=Konstam |first=Angus |year=2003. |publisher=Osprey Publishing |isbn=1-84176-409-4 |pages=20–23 |accessdate=29. kolovoza 2012. |url=https://books.google.com/books?id=xloOS43F-X8C&pg=PA23}}</ref><br />''Sredina:'' | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of Cross of Burgundy.svg|23px]] '''[[Don Juan Austrijski]]''' | ||
** [[ | ** [[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|23px]] Sebastiano Venier | ||
** [[ | ** [[Datoteka:Coa fam ITA ghislieri.jpg|18px]] Marcantonio Colonna | ||
** [[ | ** [[Datoteka:Flag of the Order of St. John (various).svg|23px]] Pietro Giustiniani | ||
''Lijevo:'' | ''Lijevo:'' | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|23px]] Agostino Barbarigo† | ||
''Desno:'' | ''Desno:'' | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag_of_Genoa.svg|23px]] Gianandrea Doria | ||
''Pričuva:'' | ''Pričuva:'' | ||
* [[ | * [[Datoteka:Flag of Cross of Burgundy.svg|23px]] Álvaro de Bazán | ||
|zapovjednik2 = [[ | |zapovjednik2 = [[Datoteka:Fictitious Ottoman flag 4.svg|24px]] Osmanska mornarica:<ref name=TAC>{{Citiranje knjige|title=The new American cyclopaedia: Volume 10 |last=George Ripley and Charles A. Dana |year=1867. |place=New York}}</ref><ref name=KMS>{{Citiranje knjige|title=The Papacy and the Levant, 1204–1571, Volume 161 |first=Kenneth Meyer |last=Setton |year=1984. |place=Philadelphia}}</ref><br />''Sredina:''<br /> [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|24px]] '''[[Mujezinzade Ali-paša]]'''†<br />''Desno:''<br /> [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|24px]] Mahomet Sirocco†<br />''Lijevo:''<br /> [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|24px]] Kilič Ali-paša | ||
|jačina1 = 212 brodova<ref name="ANG" /> | |jačina1 = 212 brodova<ref name="ANG" /> | ||
* 6 galijaca | * 6 galijaca | ||
Trenutačna izmjena od 14:19, 28. travnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir oružani sukob
.jpg)
Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570.-1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga carstva sukobile s flotom tzv. Svete lige.
Pripreme za bitku
Snage Svete lige isplovile su iz luke u Messini, a uključivale su 150 galija Mletačke Republike, 79 španjolskih galija, 12 galija Papinske države, te đenovsko brodovlje i snage malteških vitezova. Kršćansku flotu činilo je i sedam hrvatskih galija: Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar i Kotor dok je jedna zadarska galija sudjelovala u vojnim operacijama u danima prije bitke.
Kršćanska je flota stavljena pod zapovjedništvo Don Juana Austrijskoga, mladog brata španjolskoga kralja Filipa II., a uz njega je bio Marcantonio Colonna kao general papinske flote. S turske strane flotom je zapovijedao admiral Mehmet Ali.
Kršćansku koaliciju potakao je papa Pio V. kako bi pomogao gradu Famagosti na Cipru, što su ga opsjedali Turci. Konačan cilj bilo je slabljenje turske moći na istočnom Sredozemlju
Tijek bitke
U kršćanskoj su floti na lijevom krilu bili mletačke galije pod zapovjedništvom Agostina Barbariga. U središtu su bili španjolski brodovi Don Juana Austrijskoga, preostale mletačke galije pod vodstvom Sebastiana Veniera, te papinski brodovi pod zapovjedništvom Marcantonija Colonne. Zdesna su flotu završavali đenovski brodovi s admiralom Gianandreom Doriom.
Nasuprot njima, Turke je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluč Ali.
Završna bitka (treća po redu i najteža) zaključena je premoćnom pobjedom Svete lige, zahvaljujući spretnom manevru za koji povjesničari još ne znaju je li bila riječ o smišljenom potezu ili pukom slučaju. Naime, đenovski su brodovi u jednom trenutku napustili bojište i zaplovili prema otvorenom moru. Nije jasno je li to bilo iz straha ili kao plod genijalne zamisli. Na povratku, udarili su turske snage s boka. Turci su uspjeli spasiti manje od polovice svoje flote, a njihov je poraz označio kraj turske premoći na istočnom Sredozemlju. Usto, bila je to i posljednja bitka vođena galijama, to jest brodovima na vesla.
Za vrijeme bitke kršćanske su snage osvojile turski zapovjedni brod, a - suprotno volji Don Juana - turskom je admiralu odsječena glava i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Time je znatno smanjen moral turskih snaga, što je ubrzalo okončanje bitke. U četiri poslijepodne tursko je brodovlje napustilo bojište. U ovoj najvećoj pomorskoj bitci nakon bitke kod Akcija 31. pr. Kr. poginulo je oko 25000 turskih vojnika, a potopljeno 80 turskih brodova.
Kršćanskoj su pobjedi zasigurno pridonijele i teško osvojive i snažno naoružane mletačke galije, ali i nadmoćno osobno naoružanje. Kršćanski su vojnici već koristili arkebuze, prvo vatreno oružje, dok su Turci još bili naoružani običnim lukom i strijelom. U bitci je sudjelovalo sedam hrvatskih galija (Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar, Kotor). Pored toga bila je i jedna galija iz Kopra. Zadarska je u danima prije bitke razbijala gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Sama zadarska galija nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa.
Posljedice bitke
Ova je bitka bila prva velika pobjeda kršćanske vojske protiv Osmanskog Carstva, te je imala i osobitu psihološku važnost. Ipak, pobjednici nisu uspjeli u potpunosti iskoristiti svoju premoć zbog nedovoljnog jedinstva svojih snaga.
Osmansko Carstvo počelo je odmah s obnovom svoje flote i završilo je u šest mjeseci, no ipak je izgubilo kontrolu nad morima, a osobito nad zapadnim Sredozemljem. Na istoku su Turci ipak osvojili Cipar. To je bila zadnja bitka u kojoj su se koristili brodovi bez jedara.
Papa Pio V. pozvao je sve vjernike moliti Gospinu krunicu za pobjedu kršćana protiv osmanlijske vojske. Uspjeh je pripisan molitvi krunice Gospi te je u znak zahvalnosti Majci Božjoj koja je pomogla kršćanskoj mornarici nastala marijanska listopadska pobožnost.[1]
Papa Pio V. dodijelio je blagdan nadnevku 7. listopada Našoj Gospi od Pobjede, dodavši joj naslov Pomoćnice kršćana (Auxilium Christianorum) u Lauretanske litanije.[2] Papa Grgur XIII. preimenovao ju je u Gospu od Krunice, slaveći povijesnu pobjedu.[3]
Zanimljivosti uz bitku
- Kršćani su svoju pobjedu pripisali zagovoru Blažene Djevice Marije, a papa Pio V. odredio je da se u spomen na tu bitku svake godine 7. listopada slavi spomen Blažene Djevice Marije od Krunice.
- Jedan od najpoznatijih sudionika ove bitke bio je i španjolski pisac Miguel de Cervantes, koji je u njoj i ranjen, a lijeva mu je ruka ostala uzeta. Bio je smješten u bolnici u Messini.
Vanjske poveznice
- Vjesnik Još jedan oltar Gospi od Ružarija, 17. i 18. rujna 2005.
- Farosweb Kotoranin Jerolim okrenuo Levant, 12. veljače 2007.
- Znanstveni rad: Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.), Lovorka Čoralić
- Hrvatska udruga Benedikt Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bitka kod Lepanta |
- ↑ Samostan i župa sv. Ante Padovanskog Šubićevac Listopadska pobožnost 30. rujna 2018. (pristupljeno 25. studenoga 2019.)
- ↑ http://www.partecipiamo.it/angela_magnoni/maria/dalla_chiesa_e_dai_santi/pdf/padre_a_m_tinti_maria_debellatrice_delle_eresie.pdf (tal.)
- ↑ Niccolò Capponi, Lepanto 1571. La Lega santa contro l'Impero ottomano, Milano, Il Saggiatore, 2012, ISBN 978-88-565-0202-2., str. 246.