Charles Greeley Abbot: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir znanstvenik | |||
| ime = Charles Greeley Abbot | | ime = Charles Greeley Abbot | ||
| slika = Charles Greeley Abbot.jpg | | slika = Charles Greeley Abbot.jpg | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 07:16
| Charles Greeley Abbot | |
 | |
| Rođenje | 31. svibnja 1872. {{#invoke:SAD grad|main}} |
|---|---|
| Smrt | 17. prosinca 1973. {{#invoke:SAD grad|main}} |
| Državljanstvo | SAD |
| Polje | astrofizika |
| Poznat po | solarna konstanta |
Charles Greeley Abbot ({{#invoke:SAD grad|main}}, 31. svibnja 1872. - {{#invoke:SAD grad|main}}, 17. prosinca 1973.), američki astrofizičar.
Bio je peti tajnik Instituta Smithsonian, od 1928. do 1944. godine.[1][2][3] Abbot je prošao put od ravnatelja Astrofizičkog opservatorija Smithsonian , pa sve do pomoćnog tajnika, a potom i tajnika Instituta Smithsonian tijekom svoje karijere. Kao astrofizičar, istraživao je Sunčevu zračenje i njegov utjecaj na klimu, a poznat je po određivanju solarne konstante. Njegova istraživanja dovela su ga do izuma solarne ploče, solarnog kotla, solarnog destilatora vode i druge patenata na temelju solarne energije.
Mladost i edukacija[uredi]
Charles Greeley Abbot rođen je u Wiltonu, New Hampshire.[1][4] Njegovi su roditelji bili poljoprivrednici, a on je bio najmlađe od četvero djece.[4] U mladosti je izgradio i izumio brojne stvari, poput kovačke kuće za učvršćivanje alata, vodenog kotača za pogon pile i bicikla. Odustao je od škole kad je imao 13 godina da bi postao stolar. Dvije godine kasnije vratio se u srednju školu.[5] Pohađao je Akademiju Phillips Andover.[1][5] Kad je njegov prijatelj otišao u Boston, da bi položio prijemni ispit za Massachusetts Institute of Technology, Abbot je iskoristio priliku da posjeti Boston. Međutim, po dolasku bilo mu je neugodno posjetiti Boston bez razloga, pa je usput odlučio položiti prijemni ispit. Prošao je i njegova obitelj skupila je sredstva kako bi ga poslali na MIT na godinu dana. Krenuo je s studijom kemijskog inženjerstva, ali je na kraju prešao na fiziku.[5]
Godine 1894. je magistrirao fiziku.[1][2][6] Opet se susreo sa Samuelom P. Langleyjem u kampusu MIT-a kad je Langley došao u posjet tražeći pomoćnika.[5] Godine 1895. počinje raditi kao pomoćnik u Astrofizičkom opservatoriju Smithsonian.[1][2][7]
Astrofizički opservatorij Smithsonian[uredi]
_(LOC).jpg)
Dok je bio u Astrofizičkom opservatoriju Smithsonian (Smithsonian Astrophysical Observatory, SAO), Abbot je radio pod Samuel P. Langleyjem. Langley je promijenio svoj fokus sa sunčevog zračenja na aeronautiku, a Abbot je preuzeo istraživanje sunčevog zračenja. Abbot je sudjelovao u mnogim ekspedicijama. Godine 1900. je zajedno s Langleyem otputovao u Wadesboro u Sjevernoj Karolini kako bi promatrao pomrčinu Sunca,[8] nakon čega je uslijedila još jedna ekspedicija promatranja pomrčine Sunca na Sumatru 1901. Tijekom svojih ekspedicijskih iskustava putovao je i u Alžir, Egipat, Južnu Afriku, Australiju i druge zemlje, često u partnerstvu s National Geographic Society. Abbot je postao vršitelj dužnosti ravnatelja SAO-a 1906.,[7] a 1907. postaje ravnateljem ustanove, nakon smrti Samuela P. Langleyja.[1] Dok je Langley još bio direktor, posjetio je Mount Whitney i zaključio da će to biti dobro mjesto za opservatorij. Abbot je osigurao financiranje opservatorija, koji je izgrađen 1909.[9] Kao ravnatelj, što je bio do umirovljenja, Abbot je 1929. godine otvorio Laboratorij za radijacijsku biologiju kako bi proučavao učinke zračenja na biljke i druge organizme.[1][10] To je pomoglo razviti prvi val biofizičara u SAD-u.[1]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 "Charles Greely Abbott, 1872-1973". Smithsonian History. Smithsonian Institution Archives. 14. travanj 2011.. http://siarchives.si.edu/history/charles-greely-abbot Pristupljeno 11. travanj 2012.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Encyclopaedia Britannica, inc (2010). The New Encyclopaedia Britannica. Chicago : Encyclopaedia Britannica, Inc.. http://archive.org/details/newencyclopaedia2009ency
- ↑ Roberts, Walter Orr (svibanj 1974). "Charles Greeley Abbot". Physics Today 27 (5): 65–67. Bibcode 1974PhT....27e..65R. doi:10.1063/1.3128601. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujan 2013.. http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v27/i5/p65_s1?bypassSSO=1
- ↑ 4,0 4,1 Devorkin, David H.. "Charles Greeley Abbot". Biographical Memoirs. The National Academies Press. http://www.nap.edu/readingroom.php?book=biomems&page=cabbot.html Pristupljeno 11. travanj 2012.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Menzel, D.H. (1977). "Charles Greeley Abbot.". Quarterly Journal of the Royal Astronomical Society 18: 136–139. Bibcode 1977QJRAS..18..136M. http://adsabs.harvard.edu/full/seri/QJRAS/0018/0000136.000.html Pristupljeno 11. travanj 2012.
- ↑ Warner, Deborah Jean (1975). "Biographical Memoirs: Charles Greeley Abbot". The American Philosophical Society Year Book 1975. The American Philosophical Society. str. 111–116. http://siarchives.si.edu/collections/siris_sic_3703 Pristupljeno 11. travanj 2012.
- ↑ 7,0 7,1 "Abbot Becomes Director of SAO". Institutional History Division. Smithsonian Institution Archives. ožujak 1907. http://siarchives.si.edu/collections/siris_sic_2375 Pristupljeno 11. travanj 2012.
- ↑ "North Carolina Eclipse Expedition of 1900". Institutional History Division. Smithsonian Institution Archives. 28. svibanj 1900.. http://siarchives.si.edu/collections/siris_sic_12981 Pristupljeno 11. travanj 2012.
- ↑ "SAO Mount Whitney Shelter Erected". Institutional History Division. Smithsonian Institution Archives. http://siarchives.si.edu/collections/siris_sic_11842 Pristupljeno 11. travanj 2012.
- ↑ "Div. of Radiation and Organisms Established". Annual Report of the Smithsonian Institution for the year 1953. Smithsonian Institution Archives. svibanj 1929. http://siarchives.si.edu/collections/siris_sic_704 Pristupljeno 11. travanj 2012.
Nedovršeni članak Charles Greeley Abbot koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.