Razlika između inačica stranice »Biosigurnost«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Biosigurnost'''-->'''Biosigurnost''' ili '''biološka sigurnost''' je prevencija velikog gubitka [[biološki integritet|biološkog integriteta]], fokusirajući se i na [[ekologija|ekologiju]] i [[zdravlje|zdravlje ljudi]].<ref>{{cite book|title=Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety|url=http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf|series=GE.03-01836/E |publisher=United Nations Environment Programme|page=8}}</ref>
'''Biosigurnost''' ili '''biološka sigurnost''' je prevencija velikog gubitka [[biološki integritet|biološkog integriteta]], fokusirajući se i na [[ekologija|ekologiju]] i [[zdravlje|zdravlje ljudi]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety|url=http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf|series=GE.03-01836/E |publisher=United Nations Environment Programme|page=8}}</ref>


Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja  biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili [[patogen]]ima. [[Ljudska greška]] i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.<ref name="ibhav">{{cite book|year=2008|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A.|title = Citogenetičke metode – Primjena u medicini|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}</ref>
Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja  biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili [[patogen]]ima. [[Ljudska greška]] i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.<ref name="ibhav">{{Citiranje knjige|year=2008|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A.|title = Citogenetičke metode – Primjena u medicini|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}</ref>
[[Datoteka:Positive-pressure biosafety suit.jpg|thumb|Oprema za biosigurnost sa pozitivnim pritiskom]]
[[Datoteka:Positive-pressure biosafety suit.jpg|thumb|Oprema za biosigurnost sa pozitivnim pritiskom]]
Međunarodni [[Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti]] prvenstveno se bavi definicijom u poljoprivredi, ali mnoge grupe zagovarača teže širenju i uključuju postgenske prijetnje: nove molekule, vještačke oblike života, pa čak i robote koji se direktno mogu natjecati u prirodnom lancu ishrane.
Međunarodni [[Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti]] prvenstveno se bavi definicijom u poljoprivredi, ali mnoge grupe zagovarača teže širenju i uključuju postgenske prijetnje: nove molekule, vještačke oblike života, pa čak i robote koji se direktno mogu natjecati u prirodnom lancu ishrane.

Trenutačna izmjena od 11:42, 28. travnja 2022.

Biosigurnost ili biološka sigurnost je prevencija velikog gubitka biološkog integriteta, fokusirajući se i na ekologiju i zdravlje ljudi.[1]

Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili patogenima. Ljudska greška i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.[2]

Oprema za biosigurnost sa pozitivnim pritiskom

Međunarodni Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti prvenstveno se bavi definicijom u poljoprivredi, ali mnoge grupe zagovarača teže širenju i uključuju postgenske prijetnje: nove molekule, vještačke oblike života, pa čak i robote koji se direktno mogu natjecati u prirodnom lancu ishrane.

Biosigurnost u poljoprivredi, hemiji, medicini, egzobiologiji i šire vjerojatno će zahtijevati primjenu principa predostrožnosti, a nova definicija se fokusira na biološku prirodu ugroženog organizma, a ne na prirodu prijetnje.[3][4][5]

Biosigurnost se odnosi na nekoliko oblasti:

  • U ekologiji (odnosi se na uvezene životne forme van granica ekoregiona)
  • U poljoprivredi (smanjenje rizika od vanzemaljskih virusnih ili transgenskih gena, genetičkog inženjerstva ili priona kao što je BSE / "MadCow", smanjujući rizik od kontaminacije bakterijama hrane),
  • U medicini (što se odnosi na organe ili tkiva biološkog porijekla, ili proizvode genske terapije, viruse; laboratorijski protokoli mjereni kao 1, 2, 3, 4 u rastućem redu opasnosti),
  • U kemiji (tj. nitrati u vodi, nivoi PCB-a koji utiču na plodnost)
  • U egzobiologiji (npr. NASA politika za zadržavanje vanzemaljskih mikroba koji mogu postojati na uzorcima prostora planetarne zaštite i interplanetarna kontaminacija), i
  • U sintetskoj biologiji (koji se odnose na rizike vezane za ovu vrstu laboratorijske prakse).

Također pogledajte

Izvori

  1. Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety. GE.03-01836/E. United Nations Environment Programme. str. 8. http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf 
  2. Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008). Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-5-2 
  3. "Laboratory Safety at CDC". https://www.cdc.gov/about/lab-safety/laboratory-safety-workgroup/workgroup.html 
  4. "Federal Select Agent Program". http://www.selectagents.gov/ 
  5. Gigi Kwik Gronvall; Matthew P Shearer; Hannah Collins (srpnja 2016). "NATIONAL BIOSAFETY SYSTEM". UPMC Center for Health Security. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2016.. http://www.upmchealthsecurity.org/our-work/pubs_archive/pubs-pdfs/2016/Combined%20Biosafety%20Case%20Studies%20final%20draft%20062116.pdf Pristupljeno 27. travnja 2018. 

Vanjske poveznice