Avesta: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Avesta'''-->[[Datoteka:Bodleian J2 fol 175 Y 28 1.jpg|300px|desno|mini|Jasna 28.1.]]
[[Datoteka:Bodleian J2 fol 175 Y 28 1.jpg|300px|desno|mini|Jasna 28.1.]]
'''Avesta''' je zbirka [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] svetih tekstova sastavljenih na [[Avesta jezik|avestičkom jeziku]], a za zoroastrijance predstavlja jednaku važnost kao i [[Biblija]] za [[Kršćanstvo|kršćane]] ili [[Kuran]] za [[musliman]]e. Avesta nije jedinstveno djelo već se radi od više odvojenih cjelina među koje spadaju Vendidad, Visperad, Horda-Avesta, Jasna i Jašt. Najstariji dijelovi Aveste pripisuju se samom [[Zarathuštra|Zarathuštri]], a povjesničari i jezikoslovci pretpostavljaju kako je u današnjem obliku nastala tek nakon [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog razdoblja]] ([[7. stoljeće]]).
'''Avesta''' je zbirka [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] svetih tekstova sastavljenih na [[Avesta jezik|avestičkom jeziku]], a za zoroastrijance predstavlja jednaku važnost kao i [[Biblija]] za [[Kršćanstvo|kršćane]] ili [[Kuran]] za [[musliman]]e. Avesta nije jedinstveno djelo već se radi od više odvojenih cjelina među koje spadaju Vendidad, Visperad, Horda-Avesta, Jasna i Jašt. Najstariji dijelovi Aveste pripisuju se samom [[Zarathuštra|Zarathuštri]], a povjesničari i jezikoslovci pretpostavljaju kako je u današnjem obliku nastala tek nakon [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog razdoblja]] ([[7. stoljeće]]).



Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 11:55

Jasna 28.1.

Avesta je zbirka zoroastrijskih svetih tekstova sastavljenih na avestičkom jeziku, a za zoroastrijance predstavlja jednaku važnost kao i Biblija za kršćane ili Kuran za muslimane. Avesta nije jedinstveno djelo već se radi od više odvojenih cjelina među koje spadaju Vendidad, Visperad, Horda-Avesta, Jasna i Jašt. Najstariji dijelovi Aveste pripisuju se samom Zarathuštri, a povjesničari i jezikoslovci pretpostavljaju kako je u današnjem obliku nastala tek nakon sasanidskog razdoblja (7. stoljeće).

Poveznice[uredi]

Literatura[uredi]