More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nasta Rojc''' ([[Bjelovar]], [[6. studenog]] [[1883.]] - [[Zagreb]], [[6. studenog]] [[1964.]]), [[Hrvatska|hrvatska]] slikarica. | |||
Studij [[slikarstvo|slikarstva]] počela je privatno u [[Zagreb]]u kod [[Oton Iveković|Otona Ivekovića]] te nastavila u [[Beč]]u na "Kunstschule für Frauen und Mädchen". Potom odlazi u [[München]], gdje se družila sa slikarom [[Miroslav Kraljević|Miroslavom Kraljevićem]]. Studij završava u Beču. Nakon povratka u Zagreb, ponovno radi u Ivekovićevu ateljeu. Od [[1918.]] godine u slikarstvu Naste Rojc prevladavaju [[portret]]i, do tada je uglavnom slikala [[priroda|prirodu]]. | Studij [[slikarstvo|slikarstva]] počela je privatno u [[Zagreb]]u kod [[Oton Iveković|Otona Ivekovića]] te nastavila u [[Beč]]u na "Kunstschule für Frauen und Mädchen". Potom odlazi u [[München]], gdje se družila sa slikarom [[Miroslav Kraljević|Miroslavom Kraljevićem]]. Studij završava u Beču. Nakon povratka u Zagreb, ponovno radi u Ivekovićevu ateljeu. Od [[1918.]] godine u slikarstvu Naste Rojc prevladavaju [[portret]]i, do tada je uglavnom slikala [[priroda|prirodu]]. | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:47
Nasta Rojc (Bjelovar, 6. studenog 1883. - Zagreb, 6. studenog 1964.), hrvatska slikarica.
Studij slikarstva počela je privatno u Zagrebu kod Otona Ivekovića te nastavila u Beču na "Kunstschule für Frauen und Mädchen". Potom odlazi u München, gdje se družila sa slikarom Miroslavom Kraljevićem. Studij završava u Beču. Nakon povratka u Zagreb, ponovno radi u Ivekovićevu ateljeu. Od 1918. godine u slikarstvu Naste Rojc prevladavaju portreti, do tada je uglavnom slikala prirodu. Isidor Kršnjavi smatrao je, da se ovu slikaricu nepravedno zanemaruje. Nabavio je njenu sliku "Autoportret s puškom" za galeriju Društva umjetnosti 1911. godine. Zajedničkom inicijativom Naste i Line Crnčić-Vivant, u Zagrebu je osnovan Klub likovnih umjetnica 1920. godine u kojem je Nasta bila među najaktivnijima. Godine 1923. putuje u Englesku i Škotsku gdje je pošla potražiti zdravlje zbog teške bolesti. Vratila se nakon dvije godine boljeg zdravlja i s mnoštvom slika engleskih krajolika.
U sklopu Gradskog muzeja u Bjelovaru, nalazi se Galerija Naste Rojc.
Kćer je ministra prosvjete dr. Milana Rojca i supruga slikara Branka Šenoe, sina Augusta Šenoe.
U Beču u Palači Porcia otvorena je izložba "Hommage à Nasta Rojc" 30. ožujka 2017., koja je organizirana u sklopu manifestacije Godina hrvatske kulture u Austriji.[1]
Nasta Rojc-Šenoa autorica je ilustracija za prvo izdanje romana Čudnovate zgode Šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić iz 1913. godine. Preslika je dostupna u digitalnoj zbirci Gradske knjižnice Zagreb.[2]
Izvori
- ↑ http://www.ziher.hr/izlozba-nasta-rojc/ Preuzeto 31. ožujka 2017.
- ↑ Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba. https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=view&id=18301,%208.%20velja%C4%8De%202018. Pristupljeno 8. veljače 2018.