Kraljeva peć: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:26

Kraljeva peć, na nekim planinarskim zemljovidima kao Balića pećina je pećina na sjevernoj strani planine Mosora. Do nje se dolazi iz Dugopolja pješačenjem prema zaseoku Balići-Džakići. Prateći planinarsku markaciju stiže se do nje nakon 20 minuta laganog uspona. Ulaz u pećinu širok je oko 40 metara i visok 20 do 30 metara. Od ulaza do dna pećine je oko 110 metara. Dio je prekriven grmljem i inim raslinjem. Pećinskih ukrasa nema mnogo. Staze unutar pećine još uvijek nije se uredilo. Ipak, prosječnom planinaru usprkos tome dobar dio je dostupan laganim spuštanjem uz rub dvorane.^[1] Veliki ulazni svod pećine skriva grmlje i nisko drveće.

Pećinsku faunu tvori nekoliko zanimljivih zajednica. Za svoj su ju dom izabrale podivljale kultivirane pčele iz košnice, čije su radilice stanište sagradile visoko i u hladu kamena. Stanište je i dviju vrsta endemskih puževa. U Kraljevoj peći otkriven je novi rod i nova vrsta stonoge Massarilatzelia dugopoljica, o čemu je opisano i objavljeno u jednome znanstvenom časopisu.^[2] Stanište je sove i osam vrsta šišmiša.^[3]

Izvori

↑ Turistička zajednica Dugopolja Kraljeva peć - skriveni biser Mosora (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
↑ HRT Jedinstvena Kraljeva peć, 29. rujna 2011. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
↑ Dalmacija danas D. D.: “O MOSORSKIM DUBINAMA” Upoznajte dugopoljski speleološki raj 21. rujna 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)

Vanjske poveznice

Total Croatia News Paul Bradbury: Kraljeva peć, Dugopolje (engleski)
Zenodo Makarov, Slobodan E.; Ćurčić, Božidar P. M.; Tomić, Vladimir T.; Rađa, Tonći; Rađa, Biljana; Ćurčić, Srećko B.; Mitić, Bojan M.; Lučić, Luka R.: FIGURE 1 in Revision of the family Heterolatzeliidae (Diplopoda, Chordeumatida) 31. prosinca 2011. , DOI 10.5281

[1] Turistička zajednica Dugopolja Kraljeva peć - skriveni biser Mosora (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)

[2] HRT Jedinstvena Kraljeva peć, 29. rujna 2011. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)

[3] Dalmacija danas D. D.: “O MOSORSKIM DUBINAMA” Upoznajte dugopoljski speleološki raj 21. rujna 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)

[1]

[2]

[3]

Inačica od 5. studeni 2021. u 20:25 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:26 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kraljeva peć'''-->'''~~Kraljeva peć''', na nekim [[planinarski zemljovid\|planinarskim zemljovidima]] kao '''Balića pećina''' je [[pećina]] na sjevernoj strani planine [[Mosor]]a. Do nje se dolazi iz [[Dugopolje\|Dugopolja]] pješačenjem prema zaseoku Balići-Džakići. Prateći [[planinarska markacija\|planinarsku markaciju]] stiže se do nje nakon 20 minuta laganog uspona. Ulaz u pećinu širok je oko 40 metara i visok 20 do 30 metara. Od ulaza do dna pećine je oko 110 metara. Dio je prekriven grmljem i inim raslinjem. Pećinskih ukrasa nema mnogo. Staze unutar pećine još uvijek nije se uredilo. Ipak, prosječnom [[planinar]]u usprkos tome dobar dio je dostupan laganim spuštanjem uz rub dvorane.<ref>[https://visitdugopolje.com/destination/kraljeva-pec/ Turistička zajednica Dugopolja] ''Kraljeva peć - skriveni biser Mosora'' (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Veliki ulazni svod pećine skriva grmlje i nisko drveće.		Kraljeva peć''', na nekim [[planinarski zemljovid\|planinarskim zemljovidima]] kao '''Balića pećina''' je [[pećina]] na sjevernoj strani planine [[Mosor]]a. Do nje se dolazi iz [[Dugopolje\|Dugopolja]] pješačenjem prema zaseoku Balići-Džakići. Prateći [[planinarska markacija\|planinarsku markaciju]] stiže se do nje nakon 20 minuta laganog uspona. Ulaz u pećinu širok je oko 40 metara i visok 20 do 30 metara. Od ulaza do dna pećine je oko 110 metara. Dio je prekriven grmljem i inim raslinjem. Pećinskih ukrasa nema mnogo. Staze unutar pećine još uvijek nije se uredilo. Ipak, prosječnom [[planinar]]u usprkos tome dobar dio je dostupan laganim spuštanjem uz rub dvorane.<ref>[https://visitdugopolje.com/destination/kraljeva-pec/ Turistička zajednica Dugopolja] ''Kraljeva peć - skriveni biser Mosora'' (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Veliki ulazni svod pećine skriva grmlje i nisko drveće.

	Pećinsku faunu tvori nekoliko zanimljivih zajednica. Za svoj su ju dom izabrale podivljale kultivirane pčele iz košnice, čije su radilice stanište sagradile visoko i u hladu kamena. Stanište je i dviju vrsta [[endem]]skih [[puž]]eva. U Kraljevoj peći otkriven je novi rod i nova vrsta [[stonoga\|stonoge]] ''[[Massarilatzelia dugopoljica]]'', o čemu je opisano i objavljeno u jednome znanstvenom časopisu.<ref>[https://zabava.hrt.hr/132022/jedinstvena-kraljeva-pec HRT] ''Jedinstvena Kraljeva peć'', 29. rujna 2011. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Stanište je [[sova\|sove]] i osam vrsta [[šišmiš]]a.<ref>[https://dalmacijadanas.hr/o-mosorskim-dubinama-upoznajte-dugopoljski-speleoloski-raj Dalmacija danas] D. D.: ''“O MOSORSKIM DUBINAMA” Upoznajte dugopoljski speleološki raj '' 21. rujna 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref>		Pećinsku faunu tvori nekoliko zanimljivih zajednica. Za svoj su ju dom izabrale podivljale kultivirane pčele iz košnice, čije su radilice stanište sagradile visoko i u hladu kamena. Stanište je i dviju vrsta [[endem]]skih [[puž]]eva. U Kraljevoj peći otkriven je novi rod i nova vrsta [[stonoga\|stonoge]] ''[[Massarilatzelia dugopoljica]]'', o čemu je opisano i objavljeno u jednome znanstvenom časopisu.<ref>[https://zabava.hrt.hr/132022/jedinstvena-kraljeva-pec HRT] ''Jedinstvena Kraljeva peć'', 29. rujna 2011. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Stanište je [[sova\|sove]] i osam vrsta [[šišmiš]]a.<ref>[https://dalmacijadanas.hr/o-mosorskim-dubinama-upoznajte-dugopoljski-speleoloski-raj Dalmacija danas] D. D.: ''“O MOSORSKIM DUBINAMA” Upoznajte dugopoljski speleološki raj '' 21. rujna 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref>