Razlika između inačica stranice »Krunoslav Kosta Bralić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Krunoslav Kosta Bralić''' ([[Polje (Travnik, BiH)]], [[30. srpnja]] [[1863.]] — [[Rim]], [[27. studenoga]] [[1901.]]), hrvatski vjerski pisac iz BiH, [[franjevci|franjevački]] visoki dužnosnik.<ref name="Kovačić">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2695 Hrvatski biografski leksikon] Anto Slavko Kovačić: ''BRALIĆ, Krunoslav Kosta'', 1989., LZMK (pristupljeno 31. ožujka 2019.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == |
Trenutačna izmjena od 16:08, 22. ožujka 2022.
Krunoslav Kosta Bralić (Polje (Travnik, BiH), 30. srpnja 1863. — Rim, 27. studenoga 1901.), hrvatski vjerski pisac iz BiH, franjevački visoki dužnosnik.[1]
Životopis
Rodio se u Polju kod Travnika, a osnovnu završio u Docu kod Travnika. U Gučoj Gori završio je srednju školu. U istom je mjestu stupio u franjevce 1877. i učio filozofiju. U Pesci i Assisiju je učio bogosloviju u Pesci i Assisiju. Položio je ispite iz filozofije i teologije te je postao generalni lektor (predavač s najvišom kvalifikacijom). U Assisiju, Petrićevcu i Livnu predavao je teologiju, a nakon 1893. je u Rimu isto predavao međunarodnomu franjevačkom učilištu Antonianum (1893.–1901.). U međuvremenu je od 1897. generalni definitor Franjevačkog reda. Godine 1898. odlikovan je počasnim naslovom lektora jubilata. Pisao za listove: Glasnik jugoslavenskih franjevaca, Franjevački glasnik, La Palestra del Clero te ostalim listovima i političkim dnevnicima. U zasebno objavljenim knjigama bavio se međuodnosom kršćanskih crkava (Skromni nazori o sjedinjenju crkava Rimo-katoličke i Grko-iztočne) i tzv. redovničkim pravom (Jurisprudentia canonico-regularis) i užasnom položaju kršćana pod turskom vlašću odnosno muslimanskim okrutnostima (Monografia storica sulle crudelta mussulmane in Bosnia-Erzegovina) . U djelu o sjedinjenju Crkava raščlanjujući prošle i tekuće situacije katoličanstva i pravoslavlja, nije se bavio malim dogmatskim razlikama, nego je vidio teškoće sjedinjenja u mentalitetu Istoka i Zapada u povijesnom i šire društvenom kontekstu videći. Shizmu niječe, i mišljenja je da su dva ista oblika i jedinstvo je moguće u bitnim stvarima, a da bi se jedinstvo postiglo, mora se odbaciti metodu prisjedinjenja i pristupiti jedinstvu sa znanstvenom i moralnom odgovornošću.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatski biografski leksikon Anto Slavko Kovačić: BRALIĆ, Krunoslav Kosta, 1989., LZMK (pristupljeno 31. ožujka 2019.)